Stalne promjene u hrvatskom školstvu nameću i stalnu potrebu prilagođavanja svih sudionika odgojno-obrazovnoga rada novim okolnostima. Ako tomu dodamo i dinamične društvene promjene, tada ta prilagodba stavlja pred sve nas dvostruke izazove. Kako odgovoriti na njih te zadovoljiti potrebe učenika, roditelja i svoje osobne, pitanja su koja odgovoran učitelj sebi često postavlja, pogotovo kada na mnogo toga u sustavu školstva on sam ne može utjecati...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 29-30 / 04.10.2022

Školi je za pripremu programa CDŠ-a dodijeljeno 304.000 eura, što je bilo namijenjeno prilagodbi prostora i opremanju škole. Dio sredstava utrošen je na radove, ponajviše za uređenje i klimatizaciju učionica, a ostatak na nabavu novog školskog namještaja i opreme

Gostujuća izložba Instituta za arheologiju i Arheološkoga muzeja u Zagrebu Djetinjstvo u davna vremena u Gradskom muzeju Požega donosi brojne zanimljivosti iz života najmlađih članova drevnih zajednica

Velik je izazov očuvanje svih radna mjesta, uslijed uvođenja novih modula koji sadržajno dosad nisu postajali u bilo kojem strukovnom nastavnom predmetu, a otvara se i problem opremanja novih prostora, prije svega laboratorija, kaže ravnateljica Đurđica Fuštar

Prof. emerritus Nikola Pastuović, vodeći teoretičar obrazovnih znanosti i razvoja odgoja i obrazovanja

Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja. Škola više nego ikada mora biti mjesto sigurnosti i povjerenja, mjesto gdje se ne uči samo čitati i računati nego i kako razumjeti vlastite emocije, kako se nositi s tugom, razočaranjem, stresom. Jer mentalno zdravlje ne počinje u ordinaciji nego u učionici, u razgovorima, u odnosima, u obitelji ‒ samo su neke od snažnih poruka koje su se mogle čuti

U školi provodimo probnu maturu, imamo pojačane programe iz obveznih predmeta putem dodatne, izborne, fakultativne nastave i uz to organiziramo i pripremu za maturu na kojoj učenici godinama postižu sjajne rezultate, a o tome svjedoči i podatak da 96 posto njih upiše studijski program koji im je bio prvi izbor ˗ ravnateljica Ljiljana Ptačnik

Nije bio filolog u modernom smislu. Njemu je filologija najčešće bila sredstvo uz pomoć kojega je mogao iskazati svoj tradicionalizam. Vjerovao je da se jedino u starim tekstovima sačuvala jezična spontanost i želio je da je vrati u suvremenost. Uz pomoć jezika želio se boriti za individualnost svojega malog naroda i po tomu je jedan od najvažnijih književnih glasova onoga doba

Teorija kaže da ravnatelji najbolje funkcioniraju u kaotičnim situacijama, a naše ministarstvo kao da je svjesno toga da su ravnatelji kvalitetni pa im takve situacije servira iz dana u dan. A što ravnatelji mogu napraviti? Logično i racionalno procijeniti svaku situaciju, usavršavati se, prepoznati opasnosti i ne biti uspavani mišlju kako je u njihovoj školi sve idealno. A ako i jest idealno, uvijek može biti bolje. Vrlo je važno voljeti sebe i uvažavati svoje suradnike, a ako netko nije sposoban biti ravnatelj pametnije mu je izabrati neki drugi posao.


Država je kroz EU fondove osigurala dovoljno novca za sve promjene koje su predviđene. Na raspolaganju imamo oko 1,5 milijardi eura, a glavnina toga odnosi se na izgradnju, rekonstrukciju i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne škole čime ćemo postići da sve škole u RH napokon rade u jednoj smjeni. Uz to u sklopu eksperimentalnog programa predvidjeli smo dodatnih prosječno 300 000 eura po školi, a što će sama škola odabrati jest na njoj, od prilagodbe blagovaonica, opremanja, nadalje. Imamo povijesnu priliku konačno dignuti obrazovni sustav na razinu koju zaslužuje i moramo je iskoristiti

Pritisci zbog ocjena, prijetnje žalbama, zlonamjerne pritužbe i negativne internetske recenzije neki su od načina na koje studenti pokušavaju utjecati na profesore. Istraživanje pokazuje da je zlostavljanje u akademskom okružju znatno raširenije nego na drugim radnim mjestima

Na festivalu filma djece i mladih zemalja Mediterana dokumentarni film „Dom koji se pamti”, u produkciji domske Filmske družine BuraMotion, osvojio je Grand Prix za najbolji film festivala