Za našu školsku praksu veća autonomija škole vrlo je težak i izazovan zadatak koji zahtijeva promjene u učiteljstvu, u samoj školi kao i u mjerodavnim ustanovama, od Agencije za odgoj i obrazovanje do MZOS-a. Veća autonomija učitelja i škole podrazumijeva i veću odgovornost, profesionalnost, organiziranost i usklađenost djelatnika škole, te ne treba od toga zazirati, ali se na to treba dobro pripremiti...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 12 / 29.03.2016

Svrha je istraživanja bila utvrditi kako prakse otvorenoga obrazovanja utječu na obrazovni proces u dvjema srednjim školama, a rezultati su pokazali da je većina ispitanika upoznata ili slabije upoznata s pojmom sustava otvorene znanosti

Razredne smjernice o uporabi digitalnih uređaja postižu veći učinak kada nastaju zajedničkim dogovorom te kada ih učenici na početku svakog polugodišta ponovno razmotre ‒ na taj način pravila postaju zajednički standard, a ne nametnuta obveza

Problem golemog broja opravdanih sati ‒ neopravdani su gotovo posve iščezli, s obzirom na podatak da ih učenik u prosjeku ima 1,6 sati po školskoj godini ‒ posljedica je Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji je roditeljima omogućio da tijekom školske godine sami opravdaju djeci izostanak do tri dana. Kao što je poznato, ograničenja u broju opravdanja nema, pa tako učenik uz blagoslov roditelja može izostati tri dana, potom jedan doći u školu, pa opet izbivati tri dana. I tako unedogled, što je više puta kritizirala ravnateljska udruga. Ravnatelji očekuju da će ova školska godina polučiti novi rekord i upozoravaju na apsurde: roditelji ispričavaju dijete zbog bolesti psa!

Istaknuto je kako mnoge škole nisu u potpunosti spremne za uvođenje modularne nastave zbog nedostatka odgovarajuće opreme i infrastrukture koja bi omogućila kvalitetnu realizaciju nastave u skladu s novim pristupom

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja

TEMA BROJA Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena
U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Više od 700 djece i mladih iz 90 škola diljem Hrvatske u protekla je dva mjeseca stvaralo radove o miru, nenasilju, različitosti, rodnoj ravnopravnosti, integraciji i klimatskoj pravdi u sklopu 16. kreativnog natječaja „Oboji svijet!” Foruma za slobodu odgoja.

Pritisci zbog ocjena, prijetnje žalbama, zlonamjerne pritužbe i negativne internetske recenzije neki su od načina na koje studenti pokušavaju utjecati na profesore. Istraživanje pokazuje da je zlostavljanje u akademskom okružju znatno raširenije nego na drugim radnim mjestima

Na festivalu filma djece i mladih zemalja Mediterana dokumentarni film „Dom koji se pamti”, u produkciji domske Filmske družine BuraMotion, osvojio je Grand Prix za najbolji film festivala

Ravnomjernijom raspodjelom modula kroz sve razrede ujednačilo bi se opterećenje učenika i nastavnika, dok bi učenici opće i srodne sadržaje povezali sa stručnim modulima tijekom cijelog školovanja, a ne samo na njegovu početku