Usporedimo li nastavne planove u Hrvatskoj od 1954. do danas, uočavamo da su se oni stalno smanjivali, dok su u većini država Europske unije i svijeta ostali isti ili se čak povećavali. Sadržaji koje djeca uče u školi prerijetko se povezuju sa svakodnevnim životom, premalo je zastupljena problemska i istraživačka nastava. Iščitavanjem prijedloga kurikuluma stječe se dojam da je to samo nacrt, a nipošto gotov dokument, pa je stoga stručna rasprava više nego potrebna... Piše dr. sc. Ivan De Zan
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 12 / 29.03.2016

Zbog duga od 197 milijuna funti i globalnog restrukturiranja ukida se ključna djelatnost, a gubici tijekom bolesti COVID-19 doveli su do velikog zaduženja prema britanskoj vladi

Ono što možemo i moramo činiti jest da ih osposobljavamo, od najranijih dana da prepoznaju opasnosti, da se znaju i sami zaštititi i da neizostavno, odmah dođu po pomoć odraslima. Također, da obrazovanje bude usmjereno na to da djeca aktivno i samostalno pronalaze informacije, procjenjuju njihovu točnost, diskutiraju valjanost, promišljaju izvore i razloge objave loših informacija

U novom prijedlogu kurikuluma došlo do promjene prijedloga satnice prvog stranog jezika s tri sata tjedno na dva u odnosu na prethodni prijedlog, a ne na postojeće stanje, kažu u Agenciji za strukovno obrazovanje

Proteklih su tjedana pristizale brojne dojave o bombama u školama, trgovačkim centrima i drugim ustanovama širom Bosne i Hercegovine, koje su se na kraju ispostavile lažnima, a učenici, nastavnici i roditelji izloženi su zbog toga svakodnevnoj psihičkoj torturi

Budući da učitelji imaju potpunu slobodu biranja igara, primjena didaktičkih igara u nastavi zaista je stvaranje aktivnih učenika, ali i kreativne te zanimljive nastave

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u društvu svojih zamjenika Danijele Dolenec i Luke Korlaeta otvorio je danas još jednu novu školu u Zagrebu, OŠ Bukovac.

Iz komentara potpisnika peticije vidljiv je, uz argument da se zanemaruje nastavu povijesti i nacionalnu prepoznatljivost Hrvatske, i drugi motiv protivljenju prijedloga strukovne reforme koji nastavnici u inicijativi ne spominju, a riječ je o strahu pojedinih nastavnika povijesti od gubitka satnice

Teorija kaže da ravnatelji najbolje funkcioniraju u kaotičnim situacijama, a naše ministarstvo kao da je svjesno toga da su ravnatelji kvalitetni pa im takve situacije servira iz dana u dan. A što ravnatelji mogu napraviti? Logično i racionalno procijeniti svaku situaciju, usavršavati se, prepoznati opasnosti i ne biti uspavani mišlju kako je u njihovoj školi sve idealno. A ako i jest idealno, uvijek može biti bolje. Vrlo je važno voljeti sebe i uvažavati svoje suradnike, a ako netko nije sposoban biti ravnatelj pametnije mu je izabrati neki drugi posao.

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi