Jedna od prilično starih dilema u odgoju nedoumice su i prijepori između represivnoga (primjena i sredstava prisile) i permisivnog (posve slobodna) odgajanja. Prvo shvaćanje simbolizira izreka: “Šiba je iz raja izišla.“ Drugo mu danas, u doba sveopće krize duhovnosti i zanemarena odgajanja, suprotstavlja anarhistički “ideal“ slobode bez odgovornosti. Nudi nam se, dakle, kažnjavanje ili razularena sloboda u odgoju... Piše prof. dr. sc. Ante Vukasović, redoviti profesor Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u miru
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 35 / 9.11. 2010.

Što je uopće umjetna inteligencija, koliko je učinkovitija od čovjeka i, s obzirom na njezine sposobnosti, hoće li nas doista jednog dana u potpunosti zamijeniti?

Program predškole nije bogzna kakva novost jer je u hrvatski odgojno-obrazovni sustav uveden još davne 1997. godine. Sad ga samo dižemo na višu teorijsku i sadržajnu razinu te utrostručujemo njegovo trajanje i uvodimo obveznost. Odmah se nameće pitanje imaju li dječji vrtići prostorne i kadrovske kapacitete u situaciji kad već sada rade najvećim dijelom s prekapacitiranim odgojnim skupinama i kad u sustavu nedostaje nekoliko tisuća odgojiteljica. Mogu li u tom slučaju predškolu izvoditi učitelji razredne nastave i može li škola preuzeti posao tamo gdje ga vrtići ne mogu odraditi

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja

TEMA BROJA Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena
U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Više od 700 djece i mladih iz 90 škola diljem Hrvatske u protekla je dva mjeseca stvaralo radove o miru, nenasilju, različitosti, rodnoj ravnopravnosti, integraciji i klimatskoj pravdi u sklopu 16. kreativnog natječaja „Oboji svijet!” Foruma za slobodu odgoja.

Pritisci zbog ocjena, prijetnje žalbama, zlonamjerne pritužbe i negativne internetske recenzije neki su od načina na koje studenti pokušavaju utjecati na profesore. Istraživanje pokazuje da je zlostavljanje u akademskom okružju znatno raširenije nego na drugim radnim mjestima

Na festivalu filma djece i mladih zemalja Mediterana dokumentarni film „Dom koji se pamti”, u produkciji domske Filmske družine BuraMotion, osvojio je Grand Prix za najbolji film festivala

Ravnomjernijom raspodjelom modula kroz sve razrede ujednačilo bi se opterećenje učenika i nastavnika, dok bi učenici opće i srodne sadržaje povezali sa stručnim modulima tijekom cijelog školovanja, a ne samo na njegovu početku