Hrvatski kraljevi, kako su ga sami učenici nazvali, trebao je biti projekt kojim će se moći baviti svi niži razredi i u koji ćemo moći uključiti gotovo sve nastavne predmete, kao i sve izvannastavne aktivnosti. Radeći na ovom projektu još smo jednom dokazali da se najbolje uči kroz igru i stvaranje, te u zajedništvu s roditeljima i učiteljima...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 22 / 05. 6. 2012.

U Nizozemskoj volimo tulipane, klompe i vafle, ali volimo i hrvatsko more, pjesme, običaje i priče svojih obitelji. Nizozemska je zemlja u kojoj živimo i odrastamo, ali nema nikakve dvojbe za koga navijamo

Prvi projekt, "Ruke koje kodiraju, srca koja rastu", prijavljen je u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kao odgovor na digitalnu zastarjelost i odljev mladih koji obilježavaju depriviranu sredinu Dalmatinske zagore

Matematičko-fizički list, br. 3/303, Zagreb, 2025./2026.

Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)

Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije

Neki kroatisti tvrde da standardni hrvatski jezik nije materinski i svi ga moramo učiti u školi, a ima ih koji izjednačuju književni, standardni i materinski jezik. No, je li zaista materinski jezik isto što i standardni i možemo li ih poistovjećivati ili se materinski i standardni razlikuju?

Ako možda ne postoji suglasje u bitnim pitanjima jezikoslovne kroatistike, u našem slučaju prema nazivima i pojmovima što je književni jezik, a što je standardni i jesu li njihovi nazivi istoznačni ili se razlikuju, onda treba čuti i drugo mnijenje jezikoslovnih ustanova ili strukovnjaka u području sociolingvistike, teorije i povijesti hrvatskoga jezika

Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god 72., br. 2. – 3., travanj – lipanj 2025.

S početkom nove nastavne godine počele su i učeničke migracije ‒ oko 4300 učenika krenulo je u srednje škole izvan svoje županije u kojoj su završili osnovno obrazovanje. Riječ je o otprilike 11 posto ukupne populacije. Rekorder po broju učenika koji mijenjaju županiju školovanja je Zagrebačka županija, čijih je 58 posto učenika – njih 1829 – upisalo srednje škole u čak 11 drugih županija. Većina učenika odabrala je Zagreb. Usporedno, 70 posto učenika Zagrebačke županije mijenja općinu školovanja, njih više od 2200

Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, a srpski dva: štokavsko i torlačko. Budući da među Hrvatima i Srbima prevladavaju štokavci, oni su svoje književne jezike izgradili na štokavskom narječju, ali nezavisno jedni od drugih, u različito vrijeme i na različite načine.

Uz 100. obljetnicu rođenja velikog jezikoslovca

Časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture, god. 22., br. 1., 2024.