U tjednu tandemske nastave učiteljice su zajednički osmislile integrirani sat povijesti i slovačkog jezika, povezujući povijesne sadržaje s učenjem slovačkoga jezika uz igru, razgovor, suradnju i komunikaciju
U povodu Europskog dana jezika (26. rujna) i Tjedna tandemske nastave koji u Našicama organizira Srednja škola Isidora Kršnjavoga, u 6. a razredu u Osnovnoj školi kralja Tomislava Našice održan je drugačiji i zanimljiv integrirani sat povijesti i slovačkog jezika. Sat su osmislile i provele učiteljice Sandra Hvizdak i Ana Marošević, povezujući povijesne sadržaje s učenjem slovačkoga jezika uz igru, razgovor, suradnju i komunikaciju. Učenici su najprije promatrali sliku srednjovjekovnog dvorca i sela te otkrivali tko je kralj, tko vitez, tko radi na zemlji i kako su ljudi bili međusobno povezani. Zatim su upoznali feudalnu piramidu i učili ključne pojmove na slovačkom jeziku.
Najveće oduševljenje izazvala je živa simulacija feudalnog sustava s bombonima, u kojoj su učenici preuzeli uloge kralja, plemića, vitezova i kmetova. Uz igru su mogli bolje razumjeti odnose, obveze i raspodjelu u feudalnom društvu. Ova aktivnost prikazivala je nepravednost tadašnjeg društvenog sustava simulacijom u kojoj se razred podijelio u četiri skupine prema povijesnim staležima. Jedan učenik preuzeo je ulogu kralja, jedan je predstavljao plemiće odnosno vazale, jedan vitezove, dok je ostatak razreda, koji je činio uvjerljivu većinu, utjelovio kmetove i podanike na polju.
Tijek aktivnosti započeo je tako da je svaki kmet na početku dobio deset bombona koji su simbolizirali urod što su ga sami uzgojili. Nakon toga uslijedio je proces prikupljanja poreza u kojem je kmet morao predati šest bombona vitezu u zamjenu za zaštitu. Vitez je za sebe zadržao dva bombona, a preostala četiri predao je plemiću. Plemić je potom zadržao dva, a zadnja dva proslijedio je kralju. Kao rezultat ove raspodjele, na kraju igre kralj je posjedovao hrpu bombona, plemstvo i vitezovi bili su bogato zbrinuti, dok je kmetovima, koji su najviše radili, ostalo jedva dovoljno za puko preživljavanje. Aktivnost je završila raspravom u kojoj su učenici analizirali kako su se osjećali u svojim ulogama te promišljali o tome zašto se kmetovi nisu pobunili, s obzirom na to da im je trebala zaštita vitezova od razbojnika. U jezičnoj igri „Spoji par” povezivali su hrvatske i slovačke pojmove, a u aktivnosti „Feudalni ugovor” odigrali su kratki dijalog kralja i vazala na slovačkom jeziku.
Sat je priveden kraju formativnim vrednovanjem s pomoću izlaznih kartica, na koje su učenici zapisali po jedan novousvojeni povijesni pojam i njegov naziv na slovačkom jeziku. Pokazalo se kako se na integriranom satu nastavni predmet društveno-humanističkog područja i predmet iz jezično-komunikacijske skupine mogu učiti zajedno – iskustvom, komunikacijom i igrom.
Školski sat traje 50 minuta, iza svakog je sata mali odmor od 10 minuta, a veliki odmor traje 20 minuta. Uče rumunjski, slovački, engleski, njemački i francuski, a nastavnici ocjenjuju učenike od jedan do deset, s tim da je prolazna ocjena najmanje petica
Ovakve aktivnosti učenicima pružaju vrijedna iskustva izvan učionice, razvijaju osjećaj društvene odgovornosti te ih potiču na aktivno uključivanje u volonterske aktivnosti i pomaganje drugima
Učenici pripadnici slovačke nacionalne manjine u našičkome kraju već se drugu godinu dopisuju sa svojim vršnjacima iz slovačke Trnave te se tako i druže, ali i upoznaju Slovačku i hrvatsku kulturu
Ova rubrika Vremeplova govori o urednicima, novinarima i stalnim vanjskim suradnicima Školskih novina koji su, izvan stranica novina, ostvarili zapažene prinose hrvatskom školstvu, znanosti i kulturi
Provođenje Zakona o hrvatskom jeziku nije samo stvar Vijeća za hrvatski jezik kao savjetodavnoga tijela Vlade, nego dužnost i odgovornost svakoga sudionika u procesu prenošenja znanja o hrvatskom jeziku i svakoga sudionika u javnom životu naše zemlje
Na smotri koja je namijenjena učenicima osnovne škole koji uče i njeguju slovački jezik i kulturu prema modelu C sudjelovale su OŠ Vladimira Nazora iz Nove Bukovice i PŠ Miljevci, OŠ kralja Tomislava iz Našica i PŠ Markovac Našički, OŠ „Ivan Brnjik Slovak” iz Jelisavca, OŠ „Mladost” iz Jakšića, OŠ „Josip Kozarac” iz Josipovca Punitovačkog i PŠ Jurjevac, OŠ „Julija Benešića” iz Iloka, OŠ Josipa Kozarca iz Lipovljana, OŠ Banova Jaruga i Slovačka dvojezična škola iz mjesta Slovački Komloš u Mađarskoj
„Moje četiri velike ljubavi: obitelj, domovina Hrvatska, hrvatsko školstvo i Hrvatski pedagoško-književni zbor”
Borba za hrvatski jezik u okviru državnog uređenja pod Peštom i Bečom, osobito burne 1848. godine, i nametnutog apsolutizma bila je teška borba za hrvatski identitet uz buđenje nacionalne svijesti i beznadnu ideju iliraca o ujedinjenju južnih Slavena. Godine 1850. Austrija izabire Vuka S. Karadžića da napravi jedinstveni „jugojezik”…
Gradovi ističu važnost socijalizacije i uključivanja djece u školsku zajednicu, a upozorava se i na moguće sigurnosne rizike povezane s izoliranim obrazovanjem
Predloženo je da se u spomen na ovog našeg zaslužnog znanstvenika njegovim imenom imenuje jedna osnovna škola u Zagrebu te postave spomen-obilježja u Ozlju
Biobanka je organizirano spremište uzoraka i podataka koje istraživači mogu dugoročno koristiti. Svi partneri prikupljaju podatke prema istim standardima, što omogućuje izravnu usporedbu rezultata
Europska nagrada za inovativno poučavanje priznanje je Europske komisije kojim se od 2021. godine ističu učitelji, nastavnici, edukatori i obrazovne ustanove koji kroz Erasmus+ projekte razvijaju inovativne pristupe učenju i poučavanju