Čak 40 posto tinejdžera ima problema s mentalnim zdravljem

Mentalnom zdravlju djece i adolescenata posljednjih se godina posvećuje sve veća pozornost na razini Europske unije. Komisija je još 2023. donijela dokument o sveobuhvatnom pristupu mentalnom zdravlju, s naglaskom na djelotvornoj prevenciji, odgovarajućem i cjenovno pristupačnom pristupu skrbi za mentalno zdravlje i socijalnoj reintegraciji nakon oporavka. Među relevantnim su zakonodavnim inicijativama na razini EU-a Akt o digitalnim uslugama, Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama i Akt o umjetnoj inteligenciji. A prema rezultatima posljednjeg Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola, uzimanju droga i drugim oblicima ovisnosti među učenicima (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs ‒ ESPAD), mladi se danas suočavaju s nizom stresnih čimbenika, uključujući društvenu izolaciju, prekide u školovanju kao i socioekonomsku nestabilnost te aktualne sukobe u Ukrajini i Gazi. U istraživanje koje već 30 godina prati navike tinejdžera uključeno je ovog puta gotovo 114.000 učenika u dobi od 15 i 16 godina iz 37 europskih zemalja, a prvi je put obuhvaćena i procjena njihova mentalnog zdravlja. Znatne razlike diljem Europe U anketi su učenicima postavljana pitanja o tome kako im trenutačno ide u životu, primjerice, koliko se često osjećaju veselo i koliko su zainteresirani za svoj svakodnevni život. Istraživači su njihove odgovore pretvorili u indeksnu ocjenu: učenici koji su postigli više od 50 bodova od mogućih 100 smatrani su da imaju dobro mentalno zdravlje. Ukupno je 59 posto tinejdžera zadovoljilo taj prag. No zabilježene su znatne razlike diljem Europe – tinejdžeri iz nordijskih zemalja imali su relativno dobre rezultate, za razliku od onih iz središnje i istočne Europe. Tinejdžeri na danskom teritoriju Farskih otoka najčešće su prijavljivali mentalno blagostanje (77 posto), a slijede Island (75 posto) i Danska (72 posto). S druge strane, rezultati su pokazali da tinejdžeri u Ukrajini imaju najlošije mentalno zdravlje, s tek 43 posto onih koji su klasificirani kao da su „dobro”. U izvješću se navodi da ukrajinski adolescenti imaju ograničen pristup skrbi za mentalno zdravlje, zbog čega se s ratnom traumom uglavnom moraju nositi sami. Sljedeće najniže stope mentalnog blagostanja zabilježene su u Češkoj (46 posto), Mađarskoj (47 posto) te Cipru i Poljskoj (po 49 posto). Djevojčice su u svakoj od 37 zemalja prošle lošije od dječaka. Na razini Europe, 49 posto djevojčica i 69 posto dječaka izjavilo je da imaju dobro mentalno zdravlje. Razlike među spolovima bile su još izraženije u nekim zemljama. U Italiji i Poljskoj, primjerice, otprilike dvije trećine dječaka prijavilo je dobro mentalno zdravlje, a isto je prijavila tek trećina djevojčica. U Švedskoj, gdje je opća stopa mentalnog blagostanja tinejdžera relativno visoka (62 posto), skrivaju se znatne spolne razlike. Oko 80 posto dječaka izjavilo je da ima dobro mentalno zdravlje, dok je isti odgovor dalo tek manje od polovine djevojčica. ‒ Mentalno zdravlje duboko je