Mali kreativci predstavili su svoj rad, govorili o iskustvima s radionica i pokazali kako izgleda kada se učenicima pruži prilika da budu stvaratelji, a ne samo promatrači
Sesvete su dobile posebnu razglednicu – onu ispisanu dječjom maštom, znanjem, kreativnošću i ljubavlju prema vlastitom zavičaju. U prostorima Udruge Zelene i plave Sesvete predstavljena je slikovnica „Razglednica iz Sesveta”, jedinstveni projekt u kojem su, prvi put, zajedničkim snagama sudjelovale učenice i učenici različitih sesvetskih osnovnih škola. U stvaranju slikovnice sudjelovali su Petra Gečević, Helena Špoljarić, Lota Jerković, Leo Petretić, Luka Čergar, Matej Jugović, Neo Ujlaki i Ian Ujlaki, pod vodstvom svojih mentora, profesorice Mirte Combaj Ujlaki i UX/UI dizajnera Dalibora Ujlakija.
Slikovnica je svojevrsni dnevnik jednog velikog zagrebačkog kvarta viđenog dječjim očima – vedra, razigrana i znatiželjna priča o mjestima, ljudima, povijesti i svakodnevici Sesveta.
Umjesto uobičajenog predstavljanja knjige, u središtu cijelog događanja našli su se upravo njezini najmlađi autori. Djeca su preuzela uloge voditelja programa, predstavila svoj rad, govorila o iskustvima s radionica i pokazala kako izgleda kada se učenicima pruži prilika da budu stvaratelji, a ne samo promatrači.
Nakon njih Mirta Combaj Ujlaki i Dalibor Ujlaki predstavili su projekt koji se provodio punih osam mjeseci tijekom kojih su učenici sudjelovali u čak 12 radionica kreativnog pisanja i digitalnog dizajna, a njihovo je stvaralačko putovanje uključivalo i dvije tematske šetnje, izložbu te predstavljanje projekta na Steam festivalu u Sesvetama. Bio je to proces u kojem se učilo, istraživalo, pisalo, crtalo, dizajniralo i promatralo vlastiti kvart novim očima.
Posebnost slikovnice krije se i u njezinu glavnom liku. Kroz 12 znamenitosti i lokacija Sesveta učenici su proveli malenog Jankića, nekadašnje zaštitno lice tvornice mesnih prerađevina Sljeme. Jankić se tako u novoj slikovnici vraća u svoj kvart, ali ovoga puta u sasvim novoj ulozi. Krasi svaku ilustraciju u obliku razglednice, putuje sa sesvetskom djecom, razgledava poznate lokacije, fotografira kvart, a u jednom trenutku čak leti dronom kako bi iz zraka zabilježio kako njegove Sesvete izgledaju danas.
Na taj se način prošlost i sadašnjost susreću na stranicama slikovnice, a Jankić postaje svojevrsni vodič kroz Sesvete – vodič koji povezuje uspomene nekadašnjih generacija s pogledom djece koja danas odrastaju u ovom dijelu Zagreba.
U nastavku promocije mladi autori govorili su o tome što ih je privuklo radionicama kreativnog pisanja i digitalnog dizajna, što su tijekom projekta naučili te kako zamišljaju svoju budućnost, a potom je uslijedio Sesvekviz – posebno osmišljen kviz o najvećem zagrebačkom kvartu, koji su vodila djeca.
Slikovnica „Razglednica iz Sesveta” ostaje kao mali spomenar jednog vremena, podsjetnik na ono što su Sesvete nekada bile, svjedočanstvo onoga što su danas i, možda najvažnije, nježna poruka o onome što mogu postati u budućnosti. A tu budućnost, pokazali su njezini mali autori, vrijedi stvarati zajedno – znanjem, kreativnošću, ljubavlju prema zavičaju i dječjom znatiželjom koja uvijek želi vidjeti, pitati, naučiti i ispričati još jednu priču.
U stvaranju slikovnice sudjelovali su Petra Gečević, Helena Špoljarić, Lota Jerković, Leo Petretić, Luka Čergar, Matej Jugović, Neo Ujlaki i Ian Ujlaki
Vlastito iskustvo u području inovacija, tehničkoga i digitalnoga stvaralaštva potaknulo je odgojiteljicu jedne odgojne skupine u Dječjem vrtiću Sesvete na razmišljanje: „Je li moguće izraditi inovaciju s djecom predškolske dobi?” Bio je to izazov u koji se odgojiteljica usudila upustiti. Rezultat: Dječji vrtić Sesvete prvi je vrtić s nagrađenom inovacijom na Međunarodnoj izložbi inovacija INOVA 2023
Iako se navodi da bi školska torba trebala težiti između 10 i 15 posto djetetove tjelesne težine, nema dovoljno dokaza za univerzalno pravilo koje bi vrijedilo za svu djecu
Tako mi je drago da je Novigrad ostao jezgra druženja gdje djeca bez problema, neopterećena mogu reći ti svom voditelju, voditeljici ili nekome drugome, a i mi se njima obraćamo kao ravnopravnima sebi. Djeca znaju da nam se s povjerenjem mogu obratiti
U digitalnom svijetu, pisanje rukom može djelovati kao nostalgično sjećanje iz prošlosti, a rukopis kao umjetnost koja polako nestaje. Ipak, istraživanja sugeriraju da tradicionalna vještina pisanja rukom ima brojne prednosti za pamćenje i učenje, naročito kod djece.
Djeca već u dobi od tri do pet godina mogu razviti negativne stavove prema vršnjacima s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Ta percepcija oblikuje njihovo ponašanje, prijateljstva i odnose, a kod djece s debljinom produbljuje osjećaj neprihvaćenosti
Ono što možemo i moramo činiti jest da ih osposobljavamo, od najranijih dana da prepoznaju opasnosti, da se znaju i sami zaštititi i da neizostavno, odmah dođu po pomoć odraslima. Također, da obrazovanje bude usmjereno na to da djeca aktivno i samostalno pronalaze informacije, procjenjuju njihovu točnost, diskutiraju valjanost, promišljaju izvore i razloge objave loših informacija
Postizanje zadovoljavajućih rezultata u klasičnom je učenju dugotrajan, naporan i, ne treba se bojati reći, mnogo dosadniji proces od većine virtualnih
Jonathan Haidt, Anksiozna generacija – Kako je veliko premreživanje djetinjstva uzrokovalo epidemiju duševnih bolesti, Školska knjiga, Zagreb, 2025.
Većina djece alkoholičara ne znaju što je skladna obitelj te imaju razvijen nedostatak povjerenja zbog odrastanja u nepredvidivim i nepouzdanim okruženjima
Psiholozi i pedagozi naglašavaju da igra nije luksuz već nužnost. Prema preporukama UNICEF-a i drugih relevantnih organizacija, slobodna i vođena igra trebala bi biti sastavni dio svakodnevnog života djeteta. Igra je prostor u kojem djeca uče socijalne vještine, razvijaju empatiju i uče prepoznati i kontrolirati emocije
Zdrav psihički razvoj iziskuje od djeteta da prođe sve razvojne faze, od rođenja do odrasle dobi, bez preskakanja pojedinih faza. No suvremeni pristup odgoju djece s cijelim nizom pogrješnih odgojnih postupaka doveo je do brojnih psihičkih razvojnih poremećaja u dječjoj i mladenačkoj dobi. To je i tema knjige Zašto nam djeca postaju nasilnici njemačkoga dječjeg psihijatra Michaela Winterhoffa, koju za Školske novine komentira školska psihologinja Milijana Kovačević, dopunjujući autorove stavove i vlastitim spoznajama iz svoga „dnevnika školskoga psihologa”