Ideali i idoli naslov je uvodnika koji je napisala Marijana Kolednjak uz 125. obljetnicu smrti Friedricha Nietzschea (1900. – 2025.) „Bio je filozof u svjesnom protivljenju svemu onomu što se je činilo da je dominantno političkim i etičkim trendovima svojega vremena. Njegovu filozofiju karakterizira mnoštvo kontradikcija, koje ga čine posebno zanimljivim: različite intelektualne uloge, stilistička raznovrsnost, oštroumni aforizmi”, piše, među ostalim, Kolednjak. 

Manas Kumar Sahu s Indijskog tehnološkog instituta u Bombaju u svome se članku bavi religioznim naturalizmom Rabindranatha Tagorea, dok su Randy L. Richards i Borna Jalšenjak svoj rad posvetili problemu „manipulacije postavljanjem ciljeva”, posebice s etičkoga stajališta.

Koja je društvena, kulturna i tradicijska uloga klupa u slavonskim selima istražuju u svome radu Emina Berbić Kolar i Silvija Hinek. Rezultati njihova istraživanja predstavljaju važan doprinos razumijevanju socijalne dinamike i tradicijskih normi slavonskoga sela te naglašavaju vrijednosti zajedništva, očuvanja tradicijskih običaja i prenošenja kulturnoga nasljeđa u lokalnim zajednicama. Navedenim spoznajama uspostavlja se neraskidiva veza između filozofije svakodnevnoga življenja, vrijednosti i tradicijskih kulturnih normi, zaključuju autori.

Umjetna inteligencija postaje sve više neraskidivi dio naše svakodnevice. O tome koliko je umjetna inteligencija kreativna u odnosu na kreativnost ljudi piše Predrag Haramija. Na temelju prosudbe prijedloga imena, slogana i logotipa tvrtke kako su ih izradili ispitanici te kako ih je za njih izradila umjetna inteligencija, autor zaključuje da postoji bitna razlika između ljudi i umjetne inteligencije u ispunjavanju kriterija jedinstvenosti koji zahtijeva kreativnost te da je kreativnost mogućnost darovana samo ljudima. 

Osim tih izvornih znanstvenih radova časopis donosi i nekoliko prethodnih priopćenja te preglednih radova od kojih posebno izdvajamo rad Francisa Brassarda Usporedba budhističkoga i kršćanskoga milosrđa prema Henriju de Lubacu te članak Marije Geiger Zeman, Geran-Marka Miletića i Matea Žanića Prema novim pristupima u istraživanju i promišljanju dobrobiti: Izazovi i potencijali socioloških perspektiva. Uz to nalazimo i prikaze nekoliko novih izdanja filozofske i teološke literature. (ir)