Na važnost pokreta, fizičke aktivnosti i rada rukama upozoravala je još Maria Montessori, tvrdeći da su takve aktivnosti ključan faktor u intelektualnom razvoju djeteta. Njezino mišljenje potvrdilo se unutar jednog stoljeća – neuroznanstvenici su otkrili da veliko stimulativno značenje za razvoj govora kod djece ima upravo motorika ruke, posebno prstiju. Što su djetetovi prstići aktivniji, to se bolje ostvaruje njegov govorni, emocionalni i intelektualni razvoj i to je razlog što često s djecom provodimo tapšalice, pljeskalice, malešnice...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 14 / 17.04.2018

Nažalost, u Hrvatskoj nemamo dovoljno kontinuiteta u izvođenju lutkarskih predstava za mlade i odrasle. Određena tradicija postoji, ali nismo je uspjeli kontinuirano održavati

Kako se može promijeniti doživljaj čitanja – da to ne bude samo zadatak koji se mora odraditi, nego nešto više i mnogo ugodnije – svjedoči primjer iz dviju osnovnih škola gdje je učenicima ponuđen drukčiji pristup – da ne budu samo čitatelji, nego i autori

Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za upotrebu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u MZOM-u, koje se ne smatra nadležnim za razvoj takvih alata

Jedini način za poštovanje propisanih dobnih granica za uporabu društvenih mreža limitiranih dobi jest provjera identiteta korisnika. Na razini EU već se neko vrijeme raspravlja o različitim načinima utvrđivanja identiteta, ali uz poštovanje i zaštitu osobnih podataka, tumače u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih

Učiteljica trećeg razreda Patrice Edwards u britanskoj školi izazvala je zabrinutost i potaknula rasprave nakon što je na TikToku podijelila iskreno otkriće o svojim učenicima ‒ devetogodišnjaci koje poučava ne mogu zapamtiti osnovne informacije, poput imena svojih roditelja, niti obaviti jednostavne zadatke. U videu pod naslovom „Što se događa s našom djecom? Trebam odgovore!”, koji je pregledan gotovo 6 milijuna puta, nabrojila je sve stvari koje učenici više ne znaju raditi. Popis je započela ističući da se djeca muče s analognim satom, pa se oslanjaju na učitelje da im kažu koliko je sati. Spomenula je potom pisanje pisanim slovima, nazvavši to „izgubljenom vještinom”, a zbog takvih loših motoričkih vještima djeca više ne znaju ni vezati vezice na cipelama.

Svake godine prvi puni tjedan u listopadu posvećen je djeci, pa se tako i ove godine od 7. do 13. listopada obilježava Dječji tjedan. Ti dani ispunjeni su brojnim edukativnim i zabavnim sadržajima za djecu, porukama o važnosti dječjih prava i obvezi društva da djeci omogući ostvarivanje tih prava u svim područjima života.


Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa