Zagrebačka osnovna škola više od desetljeća pronosi hrvatski jezik i kulturu diljem svijeta, do svakoga kutka na kojemu se može sresti Hrvate četvrte i pete generacije i gdje postoji i organizirano učenje hrvatskog jezika. Surađuje sa školama i institucijama u Južnoj i Sjevernoj Americi, Australiji pomažući im da ne zaborave svoj materinski jezik
U okviru školskog projekta Suradnja s iseljenicima, koji više od desetljeća u Osnovnoj školi Petra Preradovića iz Zagreba vodi učiteljica geografije Alemka Miklić, snimljen je trominutni film posvećen velikom hrvatskom pjesniku Petru Preradoviću. Škola nosi ime pjesnika i domoljuba Petra Preradovića koji je napisao predivne pjesme o hrvatskom jeziku. Uz pjesmu Jezik roda moga djeca iz raznih dijelova svijeta, u suradnji s našom djecom iz Škabrnje i naše škole, našla su se zajedno u ovom kratkom filmu recitirajući stihove na hrvatskom jeziku. U podlozi filma korištena je pjesma Miruj, miruj, srce moje u instrumentalnoj verziji tamburice.
U filmu su sudjelovale hrvatske zajednice, škole hrvatskog jezika i kulture i škole u Hrvatskoj, zatim Mala škola Buenos Aires (Argentina), Hrvatska zajednica u Santa Cruzu de la Sierra (Bolivija), Hrvatska zajednica DUŠA Hrvatska – Santiago (Čile), Hrvatska škola Dr. Ante Starčević Beverly Hills – Sydney (Australija), OŠ Vladimira Nazora Škabrnja i
OŠ Petra Preradovića Zagreb.
„O jeziku, rode, da ti pojem,
O jeziku milom tvom i mojem!”
Upravo riječ tvom u stihovima ove pjesme odnosi se na sve naše prijatelje, polaznike škola hrvatskog jezika i kulture i članove hrvatskih zajednica s kojima surađujemo diljem svijeta. Predivno je kad čuješ da se naš jezik govori gotovo 14.000 kilometara daleko od naše domovine, da se ne zaboravlja, da postoje osobe koje prenose i jezik i kulturu naše domovine na mlade naraštaje. Ovaj naš film rađen je upravo zbog jezika, našeg hrvatskog jezika koji je najljepše opisan stihovima: „O jeziku milom tvom i mojem!” To je bio jedan od načina na koji im pomažemo u učenju hrvatskog jezika jer hrvatski je jezik i njihov jezik. Mnoga djeca koja tamo žive treća su ili četvrta generacija svojih predaka. Mnoga, nažalost, još nisu posjetila Hrvatsku, ali ovakvom suradnjom sa svojim vršnjacima dožive nakratko povezanost sa svojom drugom domovinom.
Projekte koje smo realizirali tijekom svih ovih godina (od 2014. godine) uglavnom su bili takvi da su se materijali mogli proslijediti internetom, bilo da se radilo o crtežima ili kratkim videima. I naša druženja preko videopoziva ili putem klasične pošte bila su uvijek s nestrpljenjem i radošću iščekivana.
M. A.
U hodnicima Osnovne škole Petra Preradovića izloženi su panoi puni kravata koji su u ovu zagrebačku školu pristigli iz različitih dijelova svijeta koje su napravili potomci naših iseljenika. Sve su to kravate koje su oslikala djeca, a oslikane su motivima grada ili države u kojima žive. Kravate su stigle iz različitih dijelova svijeta, iz Australije, Argentine, Bolivije, Čilea i naravno Hrvatske. Rezultat je to dugogodišnjeg rada i suradnje zagrebačke osnovne škole s hrvatskim zajednicama i školama hrvatskog jezika i kulture diljem svijeta koju je u veljači 2014. godine započela učiteljica geografije Alemka Miklić.
U školi nikada nije dosadno, jer nijedan dan nije isti. Teško se može isplanirati i predvidjeti u kojem će smjeru krenuti, no zato smo svi u kolektivu složni u zajedničkom naporu da učenicima damo najviše što možemo i da im gimnazijske dane ispunimo znanjem, znatiželjom, veseljem i ugodom – ravnateljica Anita Perišić
Kako tumače u NCVVO-u, ispit iz Hrvatskog jezika je pisan u vremenu od 9 do 12 sati „što znači da objava fotografija dijela ispita nije mogla nikako utjecati na regularnost provedbe ispita“
Tijekom drugog polugodišta školske godine 2024./2025. u zagrebačkoj XV. gimnaziji provedeno je istraživanje „Umjetna inteligencija u očima mladih – percepcije i stavovi učenika“, koje je okupilo više od pet stotina učenika svih razreda. Cilj istraživanja bio je ispitati koliko su učenici upoznati s pojmom umjetne inteligencije (AI), kako je koriste u svakodnevnom učenju i životu te kakve stavove imaju prema njezinoj primjeni u obrazovanju i društvu.
Knjiga Stara povijest – dugogodišnji autorski projekt Mladena Tomorada, jednoga od najplodnijih hrvatskih povjesničara i egiptologa – prva je cjelovita sinteza prapovijesti i povijesti starog vijeka napisana i objavljena na hrvatskom jeziku, pisana sa svrhom da novim naraštajima čitatelja pruži pravu sliku o važnosti proučavanja stare povijesti, njezinih kultura i civilizacija te da ih upoznaju s mnogim tekovinama drevnih naroda koje su još prisutne u današnjem društvu
Nedopustivo je ugrožavanje budućnosti Muzeja oduzimanjem prava na raspolaganje dosadašnjim prostorom u Hrvatskom učiteljskom domu
U organizaciji učeničkih domova Središnje Hrvatske u Kulturnom centru Travno 10. travnja održana je završna smotra 51. Regionalne domijade na kojoj je sudjelovalo čak 16 učeničkih domova, a tijekom završne svečanosti najboljima su uručena priznanja u području sporta i kulture.
Jedan od najvećih suvremenih hrvatskih pjesnika, Petar Gudelj, umro je u 92. godini života, 12. veljače, u krugu svoje obitelji u Zagrebu. Objavio je 32 autorske knjige pjesama i pjesničke proze, od toga 8 u Školskoj knjizi, za koju je pripremio antologiju Kada se sunce ženilo – cvjetnjak usmenih lirskih pjesama, Zagreb, 2012. U pripremi je u Školskoj knjizi trosveščani Izbor iz djela Ponor i trstika.
U sklopu 2. Zagrebačkog opernog festivala predstavljena monografija sarajevskog autora Jasmina Bašića i prvi put javno predstavljena Udruga Krunoslav Cigoj, kroz čiji će se rad čuti i za tog svestranog čovjeka, pjevača, redatelja, diplomata i humanitarca
Škola mora biti sretno mjesto za naše učenike. To je primarno. Svakog rujna, prvog dana nastave okupimo sve učenike i damo im jedan jedini zadatak: da u školu dolaze s osmijehom i da iz škole kući odlaze s osmijehom. Sve između toga je rješivo. Sve ostalo je nadogradnja, a nebo nam je granica – ravnateljica Mirjana Jermol
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić