Pobornik sam teze da je hrvatska naiva, uz Henrija Rousseaua i francuske klasike prve generacije, najvažniji segment svjetske naive. Upravo ta spoznaja i ta teza nagnale su me da se, s arhitektom Pehnecom, upustimo u pokušaj osvješćivanja te istine u našoj široj društvenoj svijesti te, shodno tomu, pokušamo predložiti rješenje problema poslovnog prostora Muzeja na Vranyczanyjevoj poljani...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 10 / 20.03.2018

Što sve može nastati kada učeniku damo prostor, vrijeme i dobar izazov? Iskustvo projekta OŠ Frana Krste Frankopana Osijek „Frankopanski radoZNALCI – STEM izazov za čisti svemir” pokazuje vrijednost otvaranja knjižnica darovitim učenicima

Učenici i učitelji su najvjernija publika, ali Muzej je zanimljiv i istraživačima i znanstvenicima te udrugama civilnog društva. Lani je ovaj muzej posjetilo ukupno 37.611 građana, što nadilazi uobičajene brojke

Moderni jezici ne bi bili uključeni u osnovnoškolski kurikul, a umjesto toga naglasak bi se stavio na jedan temeljni moderni jezik, koji bi bio obavezan samo u srednjoj školi, za učenike u dobi od 11 do 14 godina

U Nizozemskoj volimo tulipane, klompe i vafle, ali volimo i hrvatsko more, pjesme, običaje i priče svojih obitelji. Nizozemska je zemlja u kojoj živimo i odrastamo, ali nema nikakve dvojbe za koga navijamo

Iako su prve „Crikveničke lanterne“ službeno završene, organizatori ističu kako je njihov najveći uspjeh upravo ono što ostaje nakon radionica – nova znanja, iskustva, prijateljstva, samopouzdanje i osjećaj djece da njihovi interesi, ideje i potencijali imaju vrijednost i prostor za razvoj

Matematičko-fizički list, br. 3/303, Zagreb, 2025./2026.

Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije

Naša je vizija da djeci ponudimo novu kvalitetu života s posebnim programom koji promiče poznavanje sebe, razvoj samokontrole i osjećaja odgovornosti, samopouzdanje, uvažavanje i ljubav za druge, kulturu davanja, prihvaćanja i mira, odnose s vršnjacima, s odraslima, s drugim kulturama, sa svijetom, odnos prema prirodi, dijalog i timski rad. Tako nastojimo ulagati u budućnost cjelovitim odgojem djece – v. d. ravnateljice Nikolina Ostroški

Neki kroatisti tvrde da standardni hrvatski jezik nije materinski i svi ga moramo učiti u školi, a ima ih koji izjednačuju književni, standardni i materinski jezik. No, je li zaista materinski jezik isto što i standardni i možemo li ih poistovjećivati ili se materinski i standardni razlikuju?

Ako možda ne postoji suglasje u bitnim pitanjima jezikoslovne kroatistike, u našem slučaju prema nazivima i pojmovima što je književni jezik, a što je standardni i jesu li njihovi nazivi istoznačni ili se razlikuju, onda treba čuti i drugo mnijenje jezikoslovnih ustanova ili strukovnjaka u području sociolingvistike, teorije i povijesti hrvatskoga jezika

Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god 72., br. 2. – 3., travanj – lipanj 2025.

U Bibliolabu se potiče multidisciplinarni pristup učenju. Učenici istražuju znanstvene, umjetničke i književne teme, razvijaju motoričke i digitalne vještine, izrađuju 3D modele, programiraju, crtaju, raspravljaju te stvaraju vlastite priče, a sve to bez natjecanja, ocjena i pritiska da nešto mora biti savršeno. Umjesto toga, naglasak je na procesima; na suradnji, promišljanju, kreativnosti i zajedničkom učenju