Novi prijedlog kurikula smanjuje prostor za učenje jezika

Kada je početkom 2000-ih posljednji put reformiran kurikul, propuštena je prilika da se u program osnovnih škola uvedu obvezni jezici. Time je Sjeverna Irska praktički postala područje s najkraćim obveznim razdobljem učenja jezika u Europskoj uniji

Sjeverna Irska radi na uspostavi novog kurikula za osnovno i srednje obrazovanje. Predloženi Kurikularni okvir Sjeverne Irske 2028., TransformED – koji je trenutačno na javnom savjetovanju – donosi novi kurikul usmjeren na znanje.

Kurikul podrazumijeva dobro razumijevanje sadržaja pojedinih predmeta, za razliku od, primjerice, naglašavanja općih vještina. U tome postoje brojne sličnosti s obrazovnim reformama provedenima u Engleskoj 2013. godine, koje je predvodio tadašnji ministar obrazovanja Michael Gove, poput utjecaja kognitivne znanosti i uvjerenja da čvrsto usvojeno znanje predstavlja temelj za razvoj složenijih oblika mišljenja.

Jedan temeljni moderni jezik

Neke od najdalekosežnijih predloženih promjena u Sjevernoj Irskoj odnose se na poučavanje jezika. Tijekom posljednjih 20 godina moderni jezici koji su se učili u školama Sjeverne Irske uključivali su francuski kao najzastupljeniji te njemački, irski i španjolski. Kada je početkom 2000-ih posljednji put reformiran kurikul, propuštena je prilika da se u program osnovnih škola uvedu obvezni jezici. Time je Sjeverna Irska praktički postala područje s najkraćim obveznim razdobljem učenja jezika u Europskoj uniji.

British Council prati stanje učenja jezika u školama Sjeverne Irske, a u svom izvješću navodi da je učenje jezika već dulje u padu. Primjerice, između 2010. i 2018. broj učenika koji su učili jezike na razini GCSE-a smanjio se za 19 posto. Istodobno, istraživanja su pokazivala interes dijela osnovnih škola za ponovnim uvođenjem programa modernih jezika, a i mnoge srednje škole u Sjevernoj Irskoj poučavaju dva ili tri jezika. Sadašnji kurikul zahtijeva učenje barem jednog jezika Europske unije, ali ostavlja dovoljno prostora za učenje dodatnih jezika.

Prema novim prijedlozima, moderni jezici i dalje ne bi bili uključeni u osnovnoškolski kurikul. Umjesto toga, naglasak bi se stavio na jedan temeljni moderni jezik, koji bi bio obavezan samo u srednjoj školi, za učenike u dobi od 11 do 14 godina. Poučavanje bi se temeljilo na trima stupovima: glasovnom sustavu, vokabularu i gramatici. To uključuje i usredotočenost na učenje popisa od 800 najčešće korištenih riječi.

Različita praksa

U školama Sjeverne Irske u kojima se nastava odvija na engleskom jeziku irski se smatra modernim jezikom i ima jednak status kao francuski, njemački i španjolski. U dvjema srednjim školama u kojima se nastava odvija na irskom jeziku učenici nastavu pohađaju na irskom, a uče engleski te francuski ili španjolski.

Takav pristup razlikuje se od prakse u drugim keltskim područjima, gdje je ponuda jezika proširena, a ne smanjena. Od 2013. Škotska svim učenicima pruža mogućnost učenja najmanje dvaju modernih jezika. U Republici Irskoj i Walesu primjenjuju se politike „dvojezično plus jedan”, što znači da svi učenici uče irski odnosno velški, uz još jedan strani moderni jezik.

Naime, izričito usmjeravanje na samo jedan temeljni jezik u dobi od 11 do 14 godina predstavlja značajnu promjenu obrazovne politike kakva nije zabilježena drugdje na britanskom otočju. U Engleskoj je učenje jezika obvezno od sedme do 14. godine, a u osnovnoškolskoj fazi može uključivati i klasične jezike. 

Argument vlade Sjeverne Irske jest da rezultati istraživanja podupiru izdvajanje vremena za učenje i usredotočenost na „razvijanje dubine znanja”. Duboko znanje jezika i lingvistike doista je ključno, ali ne postoje međunarodna recenzirana istraživanja koja bi pokazala da bi mladi u školi trebali učiti samo jedan jezik ili da bi učenje jezika trebalo biti ograničeno na dob od 11 do 14 godina. 

Zabrinutost stručnjaka 

Prijedlog je već izazvao pitanja među obrazovnim stručnjacima i političarima, a najizravnija reakcija na pitanje jezika došla je iz rasprave u Skupštini Sjeverne Irske. Zastupnica Cara Hunter izrazila je zabrinutost što bi obvezno učenje jezika bilo ograničeno na samo tri godine te upozorila da bi izostanak univerzalnog prava na učenje modernih jezika mogao posebno pogoditi učenike iz nepovoljnijih sredina. 

Ministar obrazovanja Paul Givan odgovorio je pak da je riječ o minimalnom, a ne maksimalnom sadržaju – škole bi i dalje mogle ponuditi više jezika od onoga što predviđa okvir. Istodobno je priznao da bi želio veći prostor za učenje modernih jezika u osnovnim školama, ali je kao jedan od problema naveo nedostatak kvalificiranih nastavnika. 

Na temelju međunarodnih istraživanja, politika Europske unije kao cilj postavlja da svi učenici do završetka srednjoškolskog obrazovanja steknu znanje jezika na kojem se odvija školovanje te znanje još dvaju jezika. Pritom se posebno naglašava važnost jezične osviještenosti u višejezičnim učionicama. U Ujedinjenom Kraljevstvu takav je pristup široko prihvaćen i u nedavnim promjenama kurikula u Walesu.

Argumenti u korist višejezičnosti dobro su poznati – riječ je o razdoblju u kojem škole u Sjevernoj Irskoj obrazuju više od 21.350 učenika koji su se doselili u zemlju, dok se u njima govori više od 90 jezika. Odluke koje se donesu sada oblikovat će način na koji će jedna generacija učiti jezike.

Prema The Conversation

www.theconversation.com/proposed-curriculum-in-northern-ireland-would-restrict-childrens-language-learning-291064