Čudno je da se sad govori o programima i aktivnostima, a mnoge škole već desetljećima provode različite preventivne programe, na stotine je škola proglašeno mjestom nulte tolerancije na nasilje. A Akcijski je plan postavljen kao da se nikad ništa nije radilo. Osim toga, škole imaju i svoje pravilnike, etički kodeks, kućni red, Pravilnik o pedagoškim mjerama i ne moraju valjda opet izmišljati neke nove – kaže Želimir Šimunić...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 06 / 18.02.2020

Vodič definira jasne kriterije za razlikovanje običnog sukoba od sustavnog maltretiranja te obuhvaća i moderne rizike poput manipulacije sadržajem pomoću umjetne inteligencije

Za jedan singapurski dolar (0,69 eura) potrebno je ostvariti 50 čitateljskih sesija od najmanje 15 minuta, pri čemu se može evidentirati samo jedna sesija dnevno. Unatoč skromnoj nagradi, stručnjaci na projekt gledaju pozitivno

U kategoriji osnovnih škola nagradu je dobila Frida Anković, učenica OŠ Hugo Kon, Zagreb, a u kategoriji srednjih škola Lea Barbić iz Ekonomske, trgovačke i ugostiteljske škole, Samobor

Tijekom 2025. Ured pravobraniteljice zaprimio je 2805 novih prijava povrede prava djece, što je za gotovo 16 posto prijava više nego u 2024. Najviše prijava odnosilo se na obrazovanje (746), potom na područje obiteljskih odnosa (547) i područje nasilja nad djecom i zanemarivanja djece (537)

Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, poznat i pod nazivom Dan ružičastih majica, obilježen je u školama nizom aktivnosti usmjerenih na prevenciju vršnjačkog nasilja i jačanje podrške djeci i mladima. Ključna poruka dana u Gradu Zagrebu bila je „Nasilje nije hrabrost”, istaknuta na zaslonima stajališta javnog prijevoza te projicirana na gradskim fontanama.

PROMO
Hrvatski Europass centar objavio je Europass priloge svjedodžbi za školsku godinu 2024./2025., koji obuhvaćaju 38 strukovnih kvalifikacija. Ovi dokumenti, koji su sada dostupni za preuzimanje na stranici www.europass.hr, omogućuju učenicima završnih razreda strukovnih škola lakše zapošljavanje ili nastavak obrazovanja – bilo u Hrvatskoj ili u inozemstvu.

Kontinuiranim radom na ovim temama škola ne samo da oprema učenike znanjem i vještinama potrebnim za sigurno korištenje interneta i prepoznavanje štetnih obrazaca ponašanja, već i stvara poticajno okružje za otvorenu komunikaciju o osjetljivim temama nasilja u vezama

Već sedamdeset pet godina izlazi časopis za učenike i nastavnike Matematičko-fizički list (MFL). Tijekom tog dugog razdoblja izašlo je već 300 brojeva i svi koji su okupljeni oko ovog lista kao njegovi izdavači, urednici, autori i drugi suradnici ponosni su što Hrvatska ima jedan takav časopis; mnogo dulje od onih zemalja koje su po svojim znanstvenim potencijalima iz matematike i fizike daleko poznatije od nas.

Ovaj broj Kaja (3-4/2024.) u znaku je oproštaja s Ernestom Fišerom (Zagreb, 2.05.1943. - Varaždin, 7.11.2024.) – književnikom, pjesničkim bardom, urednikom, novinarom, antologičarom, književnim povjesnikom – „višedesetljetnoj duši Kajkavskoga spravišča i časopisa Kajˮ (kako je, među ostalim, predstavljen u oproštajnom slovu Kajeva uredništva, jednom riječju čovjekom bez kojega je nemoguć bilo kakav razgovor o pjesništvu na kajkavskom jeziku.

Glavne teme konferencije bili su tehnologija bez granica, utjecaj umjetne inteligencije na iskustva i potrebe starijih generacija, korištenje digitalnih tehnologija za uspostavu personaliziranog pristupa učenju i poučavanju

Primjećujemo povećanu osjetljivost roditelja, djece, institucija i medija za razne oblike neprihvatljivog ponašanja, pa tako i nasilja, posebice za nasilje u virtualnom svijetu. Povećana osjetljivost za vršnjačko nasilje dovela je i do toga da pojedini roditelji nepotrebno prijavljuju različitim institucijama sukobe ili jednokratne incidente među djecom koje škola na dnevnoj razini treba rješavati svojim stručnim i preventivnim djelovanjem ˗ Helenca Pirnat Dragičević

Da je riječ o iznimno kompliciranom zahvatu s novim poretkom koeficijenata zbog činjenice da javne službe obuhvaćaju velik broj zaposlenika jasno je od početka Vladine najave „reforme plaća” u svrhu postizanja ravnopravnijih odnosa. Po strani nedoumica zašto je tako ozbiljan i opsežan posao, za koji je bilo jasno da će izazvati različite reakcije, ostavljen za posljednje mjesece pred parlamentarne izbore, činjenica je da je u tjednima za nama teško naći užareniji krumpir od ovoga. Vladi pritom ide na ruku činjenica da sindikati javnih i državnih službi, unatoč i ranijim primjerima nesuglasja, u posljednja dva i pol desetljeća nikada nisu bili manje složni