Osim redovitih brojeva uredništvo lista izdavalo je, u posebnim prigodama, i izvanredne brojeve. Do sada je objavljeno devet takvih brojeva (A, B, C, D, E, F, H, I, J) u kojima je (izuzev C, F, J) bio izbor zadataka s najzanimljivijim učeničkim rješenjima iz svih područja matematike i fizike. Izvanredni broj (C) posvećen je bio 16. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike održanoj 1985. u Portorožu u suorganizaciji Društva fizičara Slovenije i Društva matematičara i fizičara Hrvatske. Sadrži zadatke s rješenjima prvih 15. Međunarodnih olimpijada iz fizike. Izvanredni broj (F) sadrži rječnik matematičkih naziva na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Izvanredni broj (J) donosi izbor od petnaestak relevantnih članaka iz matematike i fizike, koje je uredništvo izabralo iz bogatog opusa koji su izlazili tijekom 70 godina izlaženja lista.
Prije dvadesetak godina u razgovoru se pojavila ideja da u rubrici Matematika u MFL-u objavljujemo intervjue s našim poznatim i zaslužnim matematičarima, suradnicima i promotorima lista, a prvi od njih smo objavili 2009. Vodio ga je američki matematičar James E. Keesling s našim matematičarom Sibom Mardešićem za vrijeme međunarodne topološke konferencije u Varšavi 1996. Do sada ih je objavljeno šezdesetak, većinom s domaćim matematičarima i fizičarima, a mnogi od njih rade na raznim sveučilištima diljem svijeta i surađuju s našim znanstvenicima na zajedničkim znanstveno-popularnim projektima, ali tu su i kao stalni podupiratelji i promotori lista.
Prigodom obilježavanja 75 godina kontinuiranog izlaženja MFL-a, izdana je spomen knjižica kao izvanredni broj (K) MFL-a s izborom zanimljivih dvadesetak intervjua s matematičarima i fizičarima.
U spomen na desetu obljetnicu smrti akademika Slaverna Barišića, prvog predsjednika Hrvatskog fizikalnog društva, nalazi se njegov kratki životopis na četvrtoj strani omota ovoga broja. (as)
Matka - Časopis za mlade matematičare, br. 131., ožujak 2025.
Sadržaj ovoga broja Matke (izdavači Hrvatsko matematičko društvo i Školska knjiga, glavna i odgovorna urednica Renata Svedrec) otvara članak Damjana Muhara Jednakokutni mnogokuti. Autor se u svome tekstu bavi mnogokutima kojima su svi unutarnji kutovi sukladni, ali njihove stranice ne moraju nužno biti jednake duljine.
Nakon toga slijedi tekst Eve Weitzer Slatko, slađe, najslađe, a u kakvoj vezi stoje razne poslastice s matematikom otkrivamo u nastavku teksta. Priča je to o rafiniranim šećerima i njihovim zdravim nadomjestcima, prirodnim izvorima šećera, u ovome slučaju to je biljka stevija. Matematika ulazi u igru kad treba odrediti kolikom se količinom stevije treba koristiti osoba te i te težine da bi zadovoljila dnevne doze željeza.
Kruskalov algoritam naslov je članka Karla Brčića i Lovre Tunjića iz XV. Gimnazije u Zagrebu (nema posebnih napomena vezano za autore, pa pretpostavljamo da je riječ o učenicima), koji se bave problemom prijenosne mreže električne struje sa što manje utrošenog kabla. Problem je tijekom prošlog stoljeća više puta ispočetka rješavan na različite načine, a autori članka objašnjavaju rješenje koje je ponudio Joseph Kruskal, američki matematičar i računalni teoretičar.
Dragoljub Milošević u svome članku Četiri dokaza jedne jednakosti iz geometrije trokuta prikazuje nekoliko dokaza jedne jednakosti koja se odnose na trokut čiji su unutarnji kutovi u omjeru 1 : 2 : 4, a Nikol Radović nastavlja sa svojim serijalom Konstrukcije bez riječi. Sanja Janeš vodi nas i u ovome broju na svoje već tradicionalno i uvijek zanimljivo matematičko putovanje, ovoga puta na Madagaskar, a Petar Mladinić u rubrici Matemagičar bavi se korijenima brojeva na tragu, kako ističe autor, „domišljatoga razmatranja problema koji je matemagičar Martin Gardner obradio u svojoj knjizi Matematičke mozgalice i razrada.
Od ostalih priloga izdvajamo još zanimljiv članak Ruže Jeličić Ludwig Wittgenstein: matematičar u bojama, u kojemu autorica predstavlja jednoga od najvažnijih filozofa 20. stoljeća, koji je, iako nije bio matematičar u klasičnom smislu, izvršio veliki utjecaj na filozofiju matematike i razumijevanje matematičkih koncepata, izlažući svoje ideje o matematici kroz metaforu boja. (ir)