Bajke su najjednostavniji način da se djetetu omogući prvi dodir s književnošću, što će sigurno ostaviti traga i vrlo je vjerojatno da će dijete zavoljeti čitanje knjiga. Sadržaji bajki i priča za djecu često su jednostavni, a govore o dobroti, moralnosti i pozitivnim vrijednosti...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 13 / 09.04.2019

Ingeborg Hanich Šaić pedagoginja je u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu. Ističe kako je najveći problem posljednjih godina upisivanje učenika koji su osnovnu školu pohađali po prilagođenom programu.

U stvaranju slikovnice sudjelovali su Petra Gečević, Helena Špoljarić, Lota Jerković, Leo Petretić, Luka Čergar, Matej Jugović, Neo Ujlaki i Ian Ujlaki

Iako se navodi da bi školska torba trebala težiti između 10 i 15 posto djetetove tjelesne težine, nema dovoljno dokaza za univerzalno pravilo koje bi vrijedilo za svu djecu

Tako mi je drago da je Novigrad ostao jezgra druženja gdje djeca bez problema, neopterećena mogu reći ti svom voditelju, voditeljici ili nekome drugome, a i mi se njima obraćamo kao ravnopravnima sebi. Djeca znaju da nam se s povjerenjem mogu obratiti

U digitalnom svijetu, pisanje rukom može djelovati kao nostalgično sjećanje iz prošlosti, a rukopis kao umjetnost koja polako nestaje. Ipak, istraživanja sugeriraju da tradicionalna vještina pisanja rukom ima brojne prednosti za pamćenje i učenje, naročito kod djece.

Antička Grčka i Afrika luksuzno su opremljene monografije o starim civilizacijama, a napisali su ih vrsni povjesničari koji na popularan i privlačan način predstavljaju svjetsku povijest najširem krugu čitatelja

Švedski standardi čitanja, koji su 2000. bili među najvišima u Europi, počeli su padati, a rezultati na PISA testiranju svedeni su na najnižu razinu, iza Ujedinjenog Kraljevstva

Kvalitetno prevođenje dječjih knjiga, uz poznavanje jezika, zahtijeva i dobro poznavanje dječje psihologije. Dobar prevoditelj mora posjedovati sposobnost kreativnoga pisanja prilagođenog djeci te duboko razumjeti dječji svijet i njihov način razmišljanja

Djeca već u dobi od tri do pet godina mogu razviti negativne stavove prema vršnjacima s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Ta percepcija oblikuje njihovo ponašanje, prijateljstva i odnose, a kod djece s debljinom produbljuje osjećaj neprihvaćenosti

Generacija Z prva je u modernoj povijesti koja u prosjeku postiže slabije obrazovne rezultate od prethodnih generacija. Prema neuroznanstveniku Jaredu Cooneyju Horvathu, koji je o tome govorio i pred američkim Senatom, razlog nije u lijenosti, već u načinu na koji djeca danas uče i snažnom utjecaju stalne izloženosti ekranima na mozak u razvoju.

Ono što možemo i moramo činiti jest da ih osposobljavamo, od najranijih dana da prepoznaju opasnosti, da se znaju i sami zaštititi i da neizostavno, odmah dođu po pomoć odraslima. Također, da obrazovanje bude usmjereno na to da djeca aktivno i samostalno pronalaze informacije, procjenjuju njihovu točnost, diskutiraju valjanost, promišljaju izvore i razloge objave loših informacija

Postizanje zadovoljavajućih rezultata u klasičnom je učenju dugotrajan, naporan i, ne treba se bojati reći, mnogo dosadniji proces od većine virtualnih