I ove godine u zadnjemu broju Školskih novina prije ljetnoga odmora, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, donosimo izbor najboljih literarnih i likovnih radova sa središnjih državnih smotrâ literarnoga i likovnoga stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola – LiDraNo i LIK...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 23-24 / 21.06.2022

Školske odmore uspjeli smo pretvoriti u iskrene razgovore o pitanjima na koja često nemamo vremena odgovoriti: kako se zaista osjećamo kad nam je teško, s kim dijelimo radost kad smo sretni i kako možemo pružiti ruku podrške jedni drugima

Nakon nekoliko uzbudljivih krugova natjecanja, poznati su prvi školski prvaci u ovoj disciplini: prvo mjesto osvojila je Leona Ivančan, drugo Lana Sambolek, a treće mjesto Izak Stjepan Jertec

Tradiciju staru petnaest i više godina da u posljednjemu „predljetnom” broju Školskih novina objavljujemo izbor literarnih i likovnih radova učenika osnovnih i srednjih škola s državnih smotri LiDraNo i LIK nastavljamo i u ovome broju (s time da smo u nekoliko prethodnih brojeva već objavili izbor iz novinarskih radova). Nažalost, zbog ograničenog prostora to može biti samo vrlo sužen izbor iz pravoga bogatstva učeničkih literarnih i likovnih ostvarenja. Oni koji žele doznati više, barem kad je riječ o literarnim radovima, mogu ih pronaći u Zborniku s ovogodišnjega LiDraNa na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.

U vremenu u kojem živimo sve se češće govori o pravima – dječjim, roditeljskim, radničkim, ljudskim. No, gotovo nečujno, negdje na marginama javnog diskursa, ostaje riječ koja bi trebala stajati uz svako pravo – obveza. Kao društvo, kao sustav i kao zajednica, zakazali smo upravo u toj ravnoteži.

Ministarstvo je, podsjeća dugogodišnja ravnateljica škole, najavilo da će se mogućnost roditeljskih ispričnica ograničiti na 12 dana godišnje, odnosno dva puta po tri dana u jednom polugodištu, što su ravnatelji dočekali s velikim oduševljenjem. Nažalost, vidimo da je to u potpunosti izostalo čak i u prijedlogu, kaže S. Hitrec

Trenutačno se izvode radovi vrijedni oko 32 milijuna eura na četiri lokacije – Borovje, Podbrežje, Stenjevec i Remetinec

Ovom izložbom akademski slikar Dubravko Kastrapeli predstavlja selekciju recentnih ilustracija različitih formata izvedenih u različitim likovnim tehnikama inspiriran prvenstveno ozračjem Gervaisovih pjesama koje su u sebi nosile čitav spektar emocija, od malih radosti i prpošnosti života pa sve do blage tuge i melankolije koja je u prvi plan isticala sjetu u prikazu smiraja života

Današnji mladi čitatelji ne bi posegnuli za Marulićevim renesansnim dvostruko rimovanim dvanaestercem niti bi ga razumjeli, kao što ne bi pravilno razumjeli i kontekstualizirali svevremensku radnju i pouku Judite bez kvalitetne prilagodbe. Takvu prilagodbu napravile su profesorice hrvatskoga jezika Zrinka Perković Dodig i Ana Tafra preoblikovavši Marulićev ep u strip

Učenici su svojim maštovitim pjesmama i proznim tekstovima oživjeli uspomene na svoje djetinjstvo, na igre koje su ih veselile i igračke koje su im bile najdraže, vratili nas u vrijeme kada smo se igrali skrivača, gradili kule od kocaka ili sanjali neke dječje snove

Osam godina apsurda: roditelji preuzeli ulogu liječnika
Prema važećem Pravilniku o kriterijima za izricanje pedagoških mjera roditelji mogu opravdavati do tri dana izostanka u nedogled pa je teorijski moguće da učenik na nastavi provede samo 44 umjesto 175 radnih dana. Naravno, to se još nije dogodilo, ali ima učenika koji skupe i do 300 sati roditeljskih opravdanih izostanaka, što je pedeset radnih dana. Može li takav učenik usvojiti znanja, vještine i kompetencije u svim nastavnim predmetima i može li deficite nadoknaditi u dvotjednim instrukcijama? Može li biti objektivno vrjednovan i ocijenjen? Teško i nemoguće! Zbog toga ravnatelji predlažu hitnu izmjenu Pravilnika tako da se roditeljima ograniči opravdavanje izostanaka na najviše 12 dana u nastavnoj godini. Za drastične situacije predlažu da se uvede obveza polaganja predmetnog ispita…

Ako pogledamo rezultat aktualnog „zagrebačkog slučaja”, čiji tempo diktiraju roditelji učenika u čijoj su ekipi i odvjetnici, jasna je njihova prednost pred institucijama. Gdje je granica roditeljske moći? Odgovor učitelja s dugogodišnjim stažem glasi: „Nema je. Ona je fiktivna i oblikuje se poput žvakaće gume, ovisno o tomu koliko su roditelji utjecajni odnosno uporni”

Sve upućuje na to da će zaposleni u obrazovanju najlošije proći, a ima naznaka da bi slično poput nas mogli proći i u znanosti i visokom obrazovanju. Ako bude otpora, veliki su izgledi da on nastane kod onih koji će najlošije proći, izjavio je predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić