Riječ je o tradicijskoj tehnici pričanja priča za djecu koja spaja sliku i riječ, a nastala je početkom prošloga stoljeća u Japanu. Trodnevni program festivala u EMZ-u obuhvaćao je pričanje priča na način kamišibaj kazališta te radionice djecu i odrasle
Nakon uspješnoga prošlogodišnjeg prvog Festivala, U Etnografskom muzeju u Zagrebu održan je od 9. do 11. studenoga drugi Festival posvećen kamišibaj kazalištu pod nazivom „Priče iz(van) okvira”. Ova tradicijska tehnika pričanja priča za djecu potječe iz Japana, a nastala je početkom prošloga stoljeća kada su se na ulicama Japana pojavili pripovjedači koji su biciklom putovali iz sela u selo i prodavali slatkiše, pa da bi pridobili djecu da kupe koji slatkiš, uz pomoć male drvene kutije pričvršćene na bicikl pričali bi priče i prikazivali slike koje su pratile radnju priče. Riječ je, dakle, o pripovijedanju koje spaja sliku i riječ. Naziv je nastao od riječi kami što znači papir i šibaj što znači gledalište ili kazalište, pa se naziva i kazalištem od papira i kazalištem iz kovčega.
I ove godine u Etnografskom muzeju pripremili su bili niz raznovrsnih događanja: edukaciju za odgojitelje i nastavnike, pričaonice i radionice za vrtićke i školske grupe te čak dvije revije pripovijedanja za građanstvo. Pričale su se japanske priče, ali i priče suvremenih hrvatskih autora i ilustratora te poznate svjetske književne uspješnice prilagođene za kamišibaj format.
Tako su posjetitelji već prvoga dana mogli pogledati znakovni kamišibaj, uz prijevod na hrvatski znakovni jezik, i sudjelovati na radionici znakovnog jezika za djecu osnovnih škola, u izvedbi Vere Pfaff, u prijevodu na hrvatski Iwe Dugač. Uz to bila je upriličena i edukacija za učitelje i pedagoge o korištenju kamišibaja u radu s djecom, a tema je bila „Kako samostalno izraditi kamišibaj priču”.
Toga prvoga dana predstavljen je priručnik Kamišibaj početnica za upoznavanje s formatom kamišibaj kazališta, koji su predstavili autorica Iva Nemec, urednica Maša Rimac Jurinović i Vera Pfaff, voditeljica projekta Višejezični kamišibaj.
U petak, 10. studenog 2023. na programu je bila Ježeva kućica, svevremenska priča Branka Ćopića s ilustracijama Nikoline Manojlović Vračar, a izvele su je Vera Pfaff i Relja Dušek. Uz predstavu održana je i interdisciplinarna radionica o stvaranju kamišibaj priče za djecu osnovnih škola.
U petak smo imali prigodu pogledati izvedbu japanske kamišibaj priče Priče iz Zemlje izlazećeg sunca uz radionicu origamija za učenike osnovnih škola, u izvedbi Silvije Vrsalović, više kustosice pedagoginje u Etnografskom muzeju.
Zadnjega dana festivala, u subotu, 11. studenoga, na programu je bila Revija kamišibaj priča za djecu od tri godine naviše, u izvedbi Dolores Bujas, Relje Dušek, Tatjane Grabrijan (SLO), Brede Kočevar (SLO), Darka Kočevara (SLO), Ane Malnar, Ive Nemec, Vere Pfaff, Maje Trupčević i drugih, a takva je Revija kamišibaj priča bila upriličena i za djecu od deset godina i starije, u izvedbi Relje Dušek, Tatjane Grabrijan (SLO), Brede Kočevar (SLO), Darka Kočevara (SLO), Nikoline Manojlović Vračar, Matilde Marković, Blaženke Mavrić Vadlja, Srebrenke Peregrin, Vere Pfaff i drugih.
Gostujuća izložba Instituta za arheologiju i Arheološkoga muzeja u Zagrebu Djetinjstvo u davna vremena u Gradskom muzeju Požega donosi brojne zanimljivosti iz života najmlađih članova drevnih zajednica
Svrha je izložbe, osim prezentacije građe iz fundusa Etnografskog muzeja, potaknuti korisnike, posebice mlađih generacija, na kritičko promišljanje složenih procesa primanja i odašiljanja vlastitih poruka, kako virtualnih tako i realnih
Na izložbi „Dragi Pinocchio”, koja upravo traje u Etnografskom muzeju u Zagrebu, predstavljeni su radovi talijanskih dizajnera i grafičkih dizajnera koji su dali novi oblik najpoznatijem lutku na svijetu u subotu
Na izložbi su izloženi radovi koji su nastali na Radionici „Intimni prostori svakodnevice” koja je bila održana od listopada 2023. do ožujka 2024. godine, tijekom 64 sata nastave na kojoj je sudjelovalo 25 studenata s nekoliko fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
U osnovnim se školama nastavnici i dalje susreću s organizacijskim poteškoćama provođenja nastave drugog stranog jezika te posljedično tome sa sve češćim ispisivanjem djece
U svakom broju Školskih novina donosimo prijavljene priče, koje će, s nagrađenima, biti objavljene u elektroničnom zborniku KUP – Kratka učiteljska priča – Dobar, loš, jao
Minimalna plaća u Venezueli zamrznuta je od 2022. godine, pa prosječna mjesečna plaća učitelja iznosi oko 14,5 dolara, a katkad i samo četiri dolara. Kako bi se nosila s krizom, vlada je uvela „mozaik-raspored”, koji učiteljima omogućuje dodatne izvore prihoda
Kamišibaj kazalište poznati je japanski način pripovijedanja koji kombinira vizualnu umjetnost i usmeno pripovijedanje. Za izvođenje takva načina pripovijedanja potrebna je drvena kutija – butaj u kojoj se nalaze ilustracije za priču. Osnovne su osobine takva načina pripovijedanja vizualan doživljaj, interakcija s publikom, razvijanje emocionalnih vještina te praktičnost
Cilj je festivala očuvanje zavičajnih odnosno mjesnih govora kajkavskog govornog područja i njegovanje svijest o zavičajnoj pripadnosti
U suradnji Hrvatskog školskog muzeja i Škole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu otvorena je izložba „Lutke izvan kazališta” u galeriji muzeja „Školica za 5”.
Prva je kaleidoskop teorije i prakse, aktivnosti, zabave, učenja i druženja, kvalitete i kvantitete koja se svakog dana preslaže u novu smislenu cjelinu i koja daje mogućnost da učenici i nastavnici rašire svoja krila ‒ ravnateljica Dunja Marušić Brezetić