Tijekom 2027. godine dječji vrtići i škole Grada Zagreba trebali bi biti uvedeni u sustav riznice, potvrdili su nam ovaj tjedan iz zagrebačke uprave. Time će odgojno-obrazovne ustanove ući u Centralizirani obračun plaća (COP), te prijeći na jedinstveni račun proračuna Grada.
Većina škola i dječjih vrtića u Hrvatskoj već je u sustavu riznice, a to znači da škole nemaju svoje bankovne račune, već su na jedinstvenom računu osnivača. Plaće i materijalni troškovi proračunskih korisnika isplaćuju se izravno preko jedinstvenog trezora.
Od ove godine, primjerice, na riznicu su prešle i škole u Zagrebačkoj županiji. To omogućava bolju kontrolu novca, te sprječava nenamjensko trošenje. Primjerice, u riznicu idu i sve uplate roditelja za prehranu, produženi boravak, sve uplate korisnika školskih dvorana isl.
Plaćanje preko riznice Grad Zagreb je za samu upravu počeo uvoditi još 2024. godine. Kako nam odgovaraju na naš upit, uvođenje sustava riznice u odgojno-obrazovne i druge javne ustanove zakonska je obveza koja proizlazi iz Zakona o proračunu i drugih propisa.
- Cilj joj je unaprijediti upravljanje javnim financijama kroz učinkovitije upravljanje likvidnošću, kvalitetniji nadzor nad rashodima i obvezama proračunskih korisnika, povećanje transparentnosti te jačanje kontrole trošenja javnog novca, uz jedinstveno financijsko izvještavanje. Uvođenjem riznice ne mijenja se osnovni način raspodjele financijskih sredstava ustanovama, već se mijenja način izvršavanja i evidentiranja plaćanja kroz sustav riznice - ističu.
Kako dodaju, trenutno traje pilot-faza uvođenja sustava riznice u suradnji s 15 dječjih vrtića i škola.
- Cilj pilot-faze je testirati funkcionalnosti sustava u stvarnim uvjetima, prepoznati eventualne izazove u provedbi te, u suradnji s ustanovama, provesti potrebne dorade i prilagodbe prije njegove pune implementacije u svim ustanovama. Na taj način želi se osigurati da prijelaz na novi način poslovanja bude što kvalitetniji, učinkovitiji i jednostavniji za sve korisničke ustanove, objašnjavaju u gradskoj upravi.
Zagrebački ravnatelji s uvođenjem sustava riznice upoznati su još od rujna 2025., za Školske novine kaže Branka Štefok Bojadžija, ravnateljica OŠ Borovje, ujedno predsjednica zagrebačkog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola.
- Od proljeća 2026. proces pripreme dodatno je intenziviran. U školama su imenovani predstavnici, uglavnom računovođe, koji sudjeluju u edukacijama i postupno se upoznaju s novim načinom rada. Gradski ured za obrazovanje, sport i mlade nam šalje informacije, tako da mogu reći kako proces informiranja postoji i razvija se usporedno s pripremama za uvođenje sustava, komentira Štefok.
S druge strane, uz uvođenje ZGCOP-a riječ je o jednoj od najvećih promjena u financijskom poslovanju škola Grada Zagreba posljednjih godina. Sasvim je realno očekivati da će u početnoj fazi biti određenih nedoumica, izazova i poteškoća, kao što je i inače slučaj pri svakoj značajnoj organizacijskoj promjeni - ističe Branka Štefok.
Baš zato, dodaje, važno je da postoji kvalitetna podrška i pomoć, komunikacija između Grada, škola i svih uključenih dionika, odnosno dobavljača u sustavu.
- Važno je da se na uočene probleme može pravodobno reagirati. Vjerujem da će u tom smislu škole koje su trenutno u "pilotu" napraviti važan iskorak u razumijevanju naših mogućnosti, kaže ravnateljica.
Svrha uvođenja riznice, odnosno učinkovitije upravljanje javnim financijama, veća transparentnost i bolja kontrola trošenja javnih sredstava, svakako je opravdana. Međutim, jednako je važno da provedba u praksi bude prilagođena specifičnostima škola - ističe.
Ono na što treba paziti su zakonske obaveze škola, dinamika rada, te ograničeni administrativni i ljudski kapaciteti. Podsjetimo da škole, posebno one u Zagrebu, već godinama imaju ozbiljne probleme s administrativnim kadrovima. Škole poput Borovja, koje imaju i po nekoliko stotina djece, često imaju tek jednu računovotkinju, a za bilo kakvu pomoć, asistente, uglavnom ne mogu dobiti suglasnost.
Zbog toga će uspješnost reforme ovisiti o tome koliko će novi sustav biti funkcionalan i koliko će omogućiti nesmetano obavljanje redovitih poslova, smatra Štefok.
- Uloga ravnatelja u tom će procesu biti vrlo zahtjevna. S jedne strane odgovorni smo za provedbu zakonskih obveza i očekivanja osnivača, a s druge za organizaciju rada škole i osiguravanje da promjene ne utječu na kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa. Upravo zato očekujemo da će se iskustva iz pilot-projekta iskoristiti za dodatne prilagodbe sustava kako bi njegovo uvođenje u svim školama tijekom 2027. proteklo što jednostavnije i učinkovitije - ističe Branka Štefok Bojadžija.
Očekujemo da će se iskustva iz pilot-projekta iskoristiti za dodatne prilagodbe sustava kako bi njegovo uvođenje u svim školama tijekom 2027. proteklo što jednostavnije i učinkovitije - Branka Štefok Bojadžija
