Talijanski istraživači otkrili su povezanost između ranog otvaranja profila na društvenim mrežama i slabijih rezultata iz matematike i čitanja, dok učinak na znanje engleskog nije zabilježen
Djeca koja otvore račune na društvenim mrežama već u petom razredu postižu slabije rezultate na ispitima od onih koja s otvaranjem pričekaju još nekoliko godina, a istraživači sumnjaju da je jedan od glavnih razloga stalno provjeravanje novih objava i obavijesti, koje mnogim učenicima odvlače pažnju.
Učenici koji su svoj prvi profil na društvenim mrežama otvorili u dobi od 11 ili 12 godina postigli su slabije rezultate na ispitima iz matematike i čitanja od onih koji su pričekali još nekoliko godina. U dobi od 16 godina razlika između tih skupina bila je jednaka otprilike šest mjeseci školskog napretka, pokazalo je istraživanje.
Istraživanje ne dokazuje da su društvene mreže izravni uzrok slabijih rezultata, no znanstvenici su uzeli u obzir brojne druge čimbenike koji bi mogli utjecati na nalaze, poput školskog uspjeha prije korištenja društvenih mreža, obiteljske strukture i obrazovanja roditelja.
– Sada znamo da je ovo složen problem koji je povezan s načinom na koji su te platforme osmišljene. Naše istraživanje pokazuje da društvene mreže, barem u razdoblju predadolescencije, mladima uzrokuju teškoće – rekao je dr. Marco Gui, glavni autor istraživanja sa Sveučilišta Milano-Bicocca u Italiji.
Korist zbog odgode
Gui i njegovi kolege analizirali su ankete o navikama korištenja društvenih mreža više od 5000 talijanskih učenika te njihove rezultate na standardiziranim ispitima iz matematike, talijanskog i engleskog jezika. Kada su testirani u dobi od 13 i 14 godina, učenici koji su prvi profil otvorili s 11 ili 12 godina postigli su lošije rezultate od onih koji su čekali najmanje do 14. godine. U dobi od 15 odnosno 16 godina razlika u rezultatima iz talijanskog ostala je jednaka, dok se u matematici dodatno povećala.
U radu objavljenom u časopisu „Nature Human Behaviourˮ istraživači navode da je razlika u rezultatima otprilike jednaka zaostatku od šest mjeseci školovanja kod učenika koji su ranije počeli koristiti društvene mreže. Drugim riječima, korist koju su ostvarili oni koji su odgodili korištenje društvenih mreža iznosila je oko polovine učinka koji se postiže intenzivnim i skupim individualnim podukama.
Iako je razlika u uspjehu bila vidljiva u matematici i talijanskom jeziku, nije uočena u engleskom kod učenika koji su ga učili kao strani jezik. Istraživači smatraju da bi razlog mogao biti to što je velik dio sadržaja na društvenim mrežama upravo na engleskom jeziku, što učenicima omogućuje „usputnu izloženost i vježbuˮ.
Jedan od najboljih pokazatelja razlike u školskom uspjehu bila je učestalost s kojom su djeca tijekom dana i noći uzimala mobitel u ruke, što upućuje na to da je stalno provjeravanje društvenih mreža barem djelomično odgovorno za slabije rezultate.
– Pretpostavljamo da je jedan od mehanizama stalno stanje pripravnosti koje korištenje društvenih mreža na pametnim telefonima stvara u životima maloljetnika, ta neprestana potreba da provjeravaju poruke i vide događa li se nešto u virtualnom svijetu dok su istodobno uključeni u aktivnosti u stvarnom okruženju. To znači da su manje prisutni u obiteljskom okruženju ili kod kuće. S kognitivnog gledišta, to može značiti i manju usredotočenost na aktivnosti koje zahtijevaju vrijeme i koncentraciju, poput pisanja domaće zadaće kod učenika te dobi – rekao je Gui.
Uvođenje dobne granice
Istraživanje dolazi u trenutku kada se Ujedinjeno Kraljevstvo priprema uvesti zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, slijedeći primjer Australije, koja je takvu zabranu uvela prošle godine. Iako Gui podržava uvođenje dobne granice za korištenje društvenih mreža, smatra da je zabrana tek „hitna mjeraˮ te da je potrebno raditi na tome da same platforme postanu sigurnije i manje potiču ovisnost.
– Kod djece u predadolescentskoj dobi moramo raditi na smanjenju društvene važnosti tih digitalnih okruženja – dodao je.
Dennis Ougrin, profesor dječje i adolescentne psihijatrije na Sveučilištu Queen Mary u Londonu, izjavio je da ovo istraživanje dodatno potvrđuje tezu kako dob u kojoj mladi prvi put počnu koristiti društvene mreže može utjecati na njihov obrazovni razvoj.
– Poruka roditeljima, nastavnicima i kreatorima politika nije nužno da zabrane društvene mreže, nego da pomognu mladima razviti zdrave navike u njihovu korištenju – zaključio je.
Prema The Guardian
https://www.theguardian.com/science/2026/aug/03/children-using-social-media-younger-age-worse-school-tests
Sada znamo da je ovo složen problem koji je povezan s načinom na koji su te platforme osmišljene. Naše istraživanje pokazuje da društvene mreže, barem u razdoblju predadolescencije, mladima uzrokuju teškoće – dr. Marco Gui, glavni autor istraživanja sa Sveučilišta Milano-Bicocca u Italiji
Istraživanje pokazuje da ni roditelji ni profesori nisu svjesni činjenice u kolikoj mjeri društvene mreže utječu na učeničke stavove i njihov pogled na svijet. Čak 62 posto učenika navodi da su im društvene mreže promijenile razmišljanja i poglede na neke stvari
U domeni rješavanja problema najbolje rezultate postiže 17,6 posto ispitanih hrvatskih građana (prosjek zemalja je 32,3 posto); srednje rezultate postiže 43,7 posto ispitanika, a najslabije – 38,7 posto, dok prosjeku zemalja OECD-a iznosi 29,3 posto
Talijanska vlada Giorgije Meloni predložila je ograničenje udjela djece migranata u talijanskim učionicama na 30 posto. Prijedlog je iznio ministar obrazovanja Giuseppe Valditara, koji također učenicama želi zabraniti nošenje burki. Vladajuća koalicija želi uvesti i obveznu nastavu talijanskog jezika za roditelje djece migranata, kako bi se potaknula integracija i spriječilo stvaranje kulturnih geta.
Posadu su činili Goran Mahmutović, Roko Bošković, Damir Martin i Ivan Talaja. Fakultet strojarstva i brodogradnje uputio im je čestitku na sjajnom uspjehu
Nova obrazovna reforma vlade Giorgije Meloni izazvala je oštre reakcije oporbe i podijelila javnost
Gornji dom Ujedinjenog Kraljevstva podržao je prijedlog zabrane pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina, usvojivši amandman na Vladin zakon o školama s 261 glasom za i 150 protiv. Amandman su poduprli konzervativni, liberalno-demokratski i neovisni članovi Gornjeg doma, uz potporu manjeg broja laburista.
Od oko 17.000 australskih tinejdžera, njih 75 posto kaže da će pokušati izbjeći zabranu, devet posto misli da je to dobra ideja, a samo šest posto kaže da će zabrana dobro funkcionirati
Jonathan Haidt, Anksiozna generacija – Kako je veliko premreživanje djetinjstva uzrokovalo epidemiju duševnih bolesti, Školska knjiga, Zagreb, 2025.
Gradovi ističu važnost socijalizacije i uključivanja djece u školsku zajednicu, a upozorava se i na moguće sigurnosne rizike povezane s izoliranim obrazovanjem
Iza nas su brojna postignuća: 41 partnerska škola, suradnja s više od deset europskih zemalja, 26 eTwinning projekata, nagrada COMET za projekt "Marko Marulić 500 godina prvotiska"
OGLAS
Mreža Eurydice, koja pruža pouzdane i komparativne informacije o obrazovnim sustavima i politikama u Europi, u listopadu 2025. objavila je dvije ključne publikacije. Prva se bavi rješavanjem slabijeg uspjeha u osnovnim vještinama, a druga obrazovanjem za poduzetništvo. Ova izvješća daju uvid u napredak i izazove s kojima se suočavaju obrazovni sustavi diljem Europe.
Hrvatska mreža školskih knjižničara i ove se godine pridružila obilježavanju Dana medijske pismenosti i to organizacijom webinara u online okružju. Školski knjižničari često su nositelji i voditelji projekta i aktivnosti vezanih za medijsku i informacijsku pismenost te se pokazala potreba za razmjenom iskustava, primjera iz prakse i novih teorijskih postavki