„Želim psa”, česta je dječja molba upućena roditeljima, a sve češće ta
želja postaje dar kojim roditelji, rodbina i prijatelji uljepšavaju
djetinjstvo svojim najdražima. Prije nabave kućnog ljubimca važno je da su roditelji svjesni činjenice da je briga o životinji sve do desete djetetove godine na roditeljima, a otada se dijete može u većoj ili manjoj mjeri samostalno brinuti o svom kućnom ljubimcu...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 1-2 / 11.1. 2011.

Za kvalitetan odgojno-obrazovni proces važno je promišljati o potrebama djeteta, njegovim interesima i mogućnostima. Bogata materijalna sredina i likovni poticaji izazov su dječjem likovnom stvaralačkom potencijalu i stoga je uloga odgojitelja pružiti strukturirani centar likovnosti. Dijete u takvom okružju s lakoćom iskazuje kreativnost stvaranja. No za razvoj likovne umjetnosti potrebna nam je i određena mjera likovne intuicije...

Moderni koncepti odgoja i obrazovanja drže se programa utvrđivanja sadržaja željenih kompetencija (ishoda, osposobljenosti) pa tako i odgojitelji moraju biti na visini multidisciplinarnih zahtjeva što ih dijete s pravom postavlja i još žustrije očekuje. Odgojno-obrazovni programi moraju biti organizirani tako da stoje kao oaza refleksije nasuprot području same prakse odnosno produkcije umjetnosti, pri čemu se osobita pozornost posvećuje istraživanju, načinu komuniciranja, razvoju kompetencija i primjeni raznovrsnih likovnih tehnologija

Ingeborg Hanich Šaić pedagoginja je u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu. Ističe kako je najveći problem posljednjih godina upisivanje učenika koji su osnovnu školu pohađali po prilagođenom programu.

U stvaranju slikovnice sudjelovali su Petra Gečević, Helena Špoljarić, Lota Jerković, Leo Petretić, Luka Čergar, Matej Jugović, Neo Ujlaki i Ian Ujlaki

Iako se navodi da bi školska torba trebala težiti između 10 i 15 posto djetetove tjelesne težine, nema dovoljno dokaza za univerzalno pravilo koje bi vrijedilo za svu djecu

Tako mi je drago da je Novigrad ostao jezgra druženja gdje djeca bez problema, neopterećena mogu reći ti svom voditelju, voditeljici ili nekome drugome, a i mi se njima obraćamo kao ravnopravnima sebi. Djeca znaju da nam se s povjerenjem mogu obratiti

U digitalnom svijetu, pisanje rukom može djelovati kao nostalgično sjećanje iz prošlosti, a rukopis kao umjetnost koja polako nestaje. Ipak, istraživanja sugeriraju da tradicionalna vještina pisanja rukom ima brojne prednosti za pamćenje i učenje, naročito kod djece.

Djeca već u dobi od tri do pet godina mogu razviti negativne stavove prema vršnjacima s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Ta percepcija oblikuje njihovo ponašanje, prijateljstva i odnose, a kod djece s debljinom produbljuje osjećaj neprihvaćenosti

Ono što možemo i moramo činiti jest da ih osposobljavamo, od najranijih dana da prepoznaju opasnosti, da se znaju i sami zaštititi i da neizostavno, odmah dođu po pomoć odraslima. Također, da obrazovanje bude usmjereno na to da djeca aktivno i samostalno pronalaze informacije, procjenjuju njihovu točnost, diskutiraju valjanost, promišljaju izvore i razloge objave loših informacija

Postizanje zadovoljavajućih rezultata u klasičnom je učenju dugotrajan, naporan i, ne treba se bojati reći, mnogo dosadniji proces od većine virtualnih

Jonathan Haidt, Anksiozna generacija – Kako je veliko premreživanje djetinjstva uzrokovalo epidemiju duševnih bolesti, Školska knjiga, Zagreb, 2025.

Većina djece alkoholičara ne znaju što je skladna obitelj te imaju razvijen nedostatak povjerenja zbog odrastanja u nepredvidivim i nepouzdanim okruženjima