Rezultati istraživanja pokazuju da je međuvršnjačko nasilje vrlo složen problem, jer je često teško razlučiti tko trpi nasilje, a tko ga provodi. Visoka je pojavnost nasilja, osobito verbalnog, koje uključuje ogovaranje, vrijeđanje, izrugivanje, omalovažavanje, socijalno isključivanje, dok se ono fizičko pojavljuje rjeđe. Indikativno je da se vršnjačko nasilje događa uglavnom izvan škole, sve češće na internetu i društvenim mrežama...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 7 / 24.02. 2015.

Čak 22,8 posto učenika navodi da slučajevi internetskog nasilja traju dulje od godinu dana, dok je umjetna inteligencija korištena u gotovo četvrtini prijavljenih slučajeva

Rezultati ograničavanja korištenja mobitela u školama ovisit će o tome - što smo im zauzvrat dali. Ako smo im samo oduzeli mobitele, bez razgovora o tome zašto je to za njih korisno, ako ih nismo potaknuli na to da se u tih 15, 10 ili 5 minuta druže, da provode vrijeme u razgovoru i igri, onda nismo napravili puno

S obzirom na to da je u međunarodnim dokumentima govor mržnje definiran kao usmeni ili pisani govor koji poziva na javno iskazivanje ili uzrokovanje mržnje, nameće se pitanje treba li takav govor tretirati kao nasilje ili „samo” pripremu za nasilje. Većina zapadnih zemalja ima zabranu govora mržnje utkanu u svoje ustave i propisuju za nj drakonske kazne. A gdje je onda u svemu tomu sloboda izražavanja i govorenja?

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja

TEMA BROJA Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena
U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Više od 700 djece i mladih iz 90 škola diljem Hrvatske u protekla je dva mjeseca stvaralo radove o miru, nenasilju, različitosti, rodnoj ravnopravnosti, integraciji i klimatskoj pravdi u sklopu 16. kreativnog natječaja „Oboji svijet!” Foruma za slobodu odgoja.

Pritisci zbog ocjena, prijetnje žalbama, zlonamjerne pritužbe i negativne internetske recenzije neki su od načina na koje studenti pokušavaju utjecati na profesore. Istraživanje pokazuje da je zlostavljanje u akademskom okružju znatno raširenije nego na drugim radnim mjestima