Ne govorimo o komunikologiji o kojoj oni govore, nego o nacionalnom identitetu, tradiciji hrvatske kulture, o tome da ta djeca moraju shvatiti kojoj kulturi i kontekstu pripadaju. To je svakome tko radi u školi jasno. I djeci je to jasno, poručuje Dragica Dujmović Markusi, autorica udžbenika i profesorica u zagrebačkoj Gimnaziji Lucijana Vranjanina...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 05 / 12.02.2019

U školama zaposleno tek 180 STEM stipendista i 120 nastavnika starijih od 65 godina
Nastavnici ulaze u sustav misleći kako će se primarno baviti poučavanjem, a onda vrlo brzo shvate da je velik dio njihova posla beskrajno piskaranje po e-Dnevniku ili, kako se to učeno kaže, vođenje pedagoške dokumentacije. Ništa tako učinkovito ne ubija sreću nastavnicima kao svakodnevno druženje s e-Dnevnikom. Međutim, ako udaraš po nastavniku, ako nastavnik ne nalazi zadovoljstvo u poslu, a takvog je profila da može pronaći dobar posao izvan školskog sustava, velika je vjerojatnost da će takav nastavnik napustiti školski sustav, a odaslat će se i poruka drugima da ne ulaze u školski sustav

- Knjiga sabire podatke prikupljene u okviru dugogodišnjega projekta NSK Hrvatski prvotisci: popis i opis prvotisaka u hrvatskim svjetovnim i crkvenim ustanovama, koje se temelje na istraživanjima hrvatskih inkunabulista od Ivana Kukuljevića Sakcinskoga u 19. stoljeću do Šime Jurića i fra Vatroslava Frkina u 20. stoljeću.
- Incunabula Croatica sa svojom iscrpnom bibliografijom, znanstvenim studijama i suvremenim digitalnim dodacima predstavlja most između prošlosti i budućnosti.
- Ova vrijedna monografija rezultat je dugogodišnjeg rada na identifikaciji i obradi hrvatskih inkunabula koje se čuvaju u 40 crkvenih i svjetovnih knjižnica u 20 gradova diljem Hrvatske. Daje uvid u 96 naslova, u 180 primjeraka hrvatskih inkunabula, od čega su 4 glagoljične i 92 latinične, odnosno uvid u građu koja se čuva u 17 franjevačkih samostana, 2 dominikanska samostana, 6 vjerskih organizacija i fakulteta, 2 jedinice HAZU-a, 3 muzeja, 7 knjižnica, 2 državna arhiva, 1 institut.

Da kojim slučajem Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma

Od subote, 30. studenoga 2024., u Etnografskome muzeju u Zagrebu traje izložba „Hrvatski Božić” – jaslice Danijela Šimunovića. Riječ je o umjetniku koji je do sada izradio više od 60 jaslica

Naši mladi informatičari na 36. Međunarodnoj informatičkoj olimpijadi (International Olympiad in Informatics), koja je ove godine održana od 1. do 8. rujna u Aleksandriji u Egiptu, postigli su odličan rezultat i osvojili četiri odličja.

Čeka li nas uvoz nastavnika i stručnih suradnika
Do prije nekoliko godina u školama je problem bio zaposliti učitelja materinskog jezika, engleskoga, matematike i fizike, no vremena su se promijenila i danas nema profila koji gotovo kronično nedostaje u osnovnim i srednjim školama. Već spomenutima pridružili su se učitelji razredne nastave, ostalih predmeta iz STEM područja, odgojnih predmeta. Reklo bi se ‒ doslovce nema čega nema. Badava i stipendije i mrvicu povećane plaće i koeficijent podignut na zavidnih 2,01 kad se mladi sve teže odlučuju za kruh sa sedma kora, a nisu mornari nego budući učitelji. Gledaju svijet oko sebe i ne vide ni materijalnu perspektivu, a još manje cijenjenost njihova posla već samo podsmijeh, omalovažavanje i izloženost pritiscima doista sa svih strana

Čak 6,6 posto petaša nije zadovoljilo prag prolaznosti iz hrvatskog jezika, odnosno našli su se u kategoriji 'ispod osnovne razine znanja', čiji je ekvivalent ocjena negativan. Usporedno, njih 2,9 posto nije zadovoljilo prolaz iz ispita iz matematike. Naprednu razinu znanja iz hrvatskog (ocjena odličan) postiglo je 5,2 posto učenika, a iz matematike njih 6 posto.

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa