Cilj je tematske izložbe bio povezati sadržaje matematike i engleskoga jezika te pokazati kako se koristiti objektima iz svog okružja i svakodnevnoga života za prikazivanje matematičkih pojmova. Nadalje, bilo je potrebno znati koristiti se rječnikom i internetom za prevođenje matematičkih pojmova na engleski jezik i prilagođavanje duhu jezika onoliko koliko se moglo s obzirom na dob učenika...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 25-26 / 08.09. 2015.

U osnovnim se školama nastavnici i dalje susreću s organizacijskim poteškoćama provođenja nastave drugog stranog jezika te posljedično tome sa sve češćim ispisivanjem djece

Prof. Markovac dao je golem doprinos i u razvoju matematičkih udžbenika. Svi smo odrasli na njegovim udžbenicima i činili prve formalne matematičke korake uz udžbenike prof. Markovca te stjecali osnove matematičke pismenosti. Njegovi su udžbenici u uporabi više od pola stoljeća

Ideja za izložbu „Raspela” temelji se na povezivanju kulturnih lokalnih i crkvenih institucija. Izložba je dosad bila postavljena u Đakovu, Splitu i Gračišću

Analiza se temelji na glavnim međunarodnim izvješćima, uključujući PISA-u, te pokazuje da je Španjolska, unatoč poboljšanjima u nekim područjima, i dalje pri dnu kad je obrazovanje u pitanju

Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije

Na izložbi je predstavljena mapa radova koju je Patrik pripremio za prijavu na željeni studij na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Izložba je priređena sa svrhom da se učenike motivira i da im se ponudi ogledni primjer uspješno pripremljene mape i što jasniju informaciju kako se pripremiti za polaganje prijamnoga ispita

Neki kroatisti tvrde da standardni hrvatski jezik nije materinski i svi ga moramo učiti u školi, a ima ih koji izjednačuju književni, standardni i materinski jezik. No, je li zaista materinski jezik isto što i standardni i možemo li ih poistovjećivati ili se materinski i standardni razlikuju?

U sklopu prekograničnog projekta „Slušaj knjigu riječ po rič”, koji provodi Kulturni centar „Mato Lovrak” iz Velikog Grđevca u suradnji s Udrugom „Sretna škola” iz Širokog Brijega, u bjelovarskoj Gimnaziji postavljena je izložba o životu i stvaralaštvu Mate Lovraka te predstavljena audiozbirka poezije Antuna Branka Šimića „27 preobraženja”

Ako možda ne postoji suglasje u bitnim pitanjima jezikoslovne kroatistike, u našem slučaju prema nazivima i pojmovima što je književni jezik, a što je standardni i jesu li njihovi nazivi istoznačni ili se razlikuju, onda treba čuti i drugo mnijenje jezikoslovnih ustanova ili strukovnjaka u području sociolingvistike, teorije i povijesti hrvatskoga jezika

Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god 72., br. 2. – 3., travanj – lipanj 2025.

Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, a srpski dva: štokavsko i torlačko. Budući da među Hrvatima i Srbima prevladavaju štokavci, oni su svoje književne jezike izgradili na štokavskom narječju, ali nezavisno jedni od drugih, u različito vrijeme i na različite načine.

Uz 100. obljetnicu rođenja velikog jezikoslovca