Projekt pokrenut 1999. godine uključuje očuvanje povijesne, kulturne i prirodne baštine s obzirom na to da su Bijaći poznati povijesni lokalitet u kojem je 852. godine izdana Trpimirova darovnica, kojom knez Trpimir splitskoj nadbiskupiji daruje crkvicu svetog Jurja na lokalitetu Putalj, i u kojoj se prvi put spominje ime Hrvat
Tradicionalno okupljanje u povodu Dana grada Kaštela i Dana OŠ Bijaći i OŠ kneza Trpimira održano je 29. veljače kod crkvice sv. Marte. Sudionici su se prisjetili 4. ožujka 852. kada je izdana Trpimirova darovnica, povijesni dokument u kojem se prvi put spominje ime Hrvat. U ime OŠ Bijaći nazočne je pozdravila ravnateljica Jadranka Šošić te Marino Radunić, ravnatelj OŠ kneza Trpimira.
Bila je to prigoda da se svi prisjete važnih aktivnosti koje su se tijekom proteklih 25 godina realizirale u drevnim Bijaćima koji u hrvatskoj povijesti imaju iznimno mjesto. Ravnateljica Šošić istaknula je da se nada da će djeca glas o važnosti lokaliteta Bijaći i Darovnice kneza Trpimira pronositi stoljećima iza nas. Ravnatelj Radunić pridružio se čestitkama i uručio nagrade pobjedničkoj ekipi „Bijaći” koju su činili učenici OŠ kneza Trpimira Jerolim Carev, Toni Delaš i Mia Milin. Naime, kao i prethodnih godina, pod vodstvom svojih mentora, učenici šestih razreda svih kaštelanskih škola odmjerili su snage u kvizu iz poznavanja povijesnih, geografskih i prirodnih obilježja zavičaja u kojem žive.
U ime grada Kaštela nazočne je pozdravila i čestitala školama na dugogodišnjem projektu Antonija Kljaić, pročelnica za društvene djelatnosti, sport i kulturu. Viši savjetnik Ante Radovčić, predstavnik Splitsko-dalmatinske županije, pridružio se čestitkama i istaknuo da mu je uvijek zadovoljstvo sudjelovati u ovoj tradicionalnoj manifestaciji kojom se čuva hrvatska baština te je naveo kao pozitivan primjer svim školama.
U programu su sudjelovali zbor OŠ kneza Trpimira pod vodstvom Darija Cuculića, a uz njih, pjesmom su se, pod vodstvom časne sestre Marinele Delonge, predstavile Trpimirke, klapa učiteljica istoimene škole.
Nazočne su oduševili najmlađi gosti, djeca iz skupine Leptirići iz Dječjeg vrtića Trogir, Područno odjeljenje u Planom, koji su izveli Štoriju o didu i tovaru pod vodstvom odgojiteljica Ines Ercegović i Andrijane Rožić.
Zanimljivo je bilo predavanje Kule stražarnice u zaleđu Kaštelanskog zaljeva Ivana Alduka, pročelnika Konzervatorskog odjela u Imotskom. Nazočnima se predstavio pjesnik i vinar Mladen Kuzmanić (Fradelo) koji je nadahnuto čitao pjesme Ruke, Življenje i Taštament, a održana je i likovna radionica pod vodstvom profesora Zorana Perdića Lukačevića. Okupljeni su imali priliku vidjeti kako su izgledali vojnici povijesnih postrojba, a tehnike borbe i oružje iz doba kneza Trpimira demonstrirali su im članovi Kliških uskoka uz nazočnost članova Reda svetog Ivana Trogirskog. Sva aktualna događanja ostat će zabilježena s dijelom događanja u proteklih četvrt stoljeća u prigodnom biltenu koji je tiskan u povodu 25. obljetnice projekta Sačuvajmo Bijaće u 21. stoljeću.
Kroz suradnju školskih koordinatorica osmišljen je zajednički projekt dviju škola pod nazivom Give Peace a Chance!, čiji je cilj raznovrsnim aktivnostima promovirati kulturu mira i nenasilja, tolerancije i uvažavanja različitosti
Već se nekoliko godina projektnim danom želi promovirati odmak od informacijsko-komunikacijske tehnologije, a u brojnim radionicama učenici su mogli naučiti neke već zaboravljene tradicionalne vještine, pripremati slastice, krojiti i šivati, rezbariti u drvu, otkrivati stare čakavske riječi, naučiti origami, obavljati proljetne radove u školskom vrtu...
U Osnovnoj školi Bijaći 8. svibnja je održana tradicionalna 33. ČAkavska večer pod nazivom ČA bi mi da nan beštij' ni!, manifestacija koja svake godine okuplja ljubitelje čakavice i tradicije predstavljajući mlade talente te njihov trud i rad u očuvanju jezičnog identiteta.
Dan bez informacijsko-komunikacijske tehnologije pokušaj je da se barem tijekom projekta vratimo starim tradicionalnim vrijednostima te da, makar nakratko, pobjegnemo od modernog načina života, od mobitela, interneta, društvenih mreža, kompjutora, televizije te da promoviramo čitalačku pismenost jer poznato je da djeca danas sve manje čitaju ‒ kažu u školi
Prvi projekt, "Ruke koje kodiraju, srca koja rastu", prijavljen je u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kao odgovor na digitalnu zastarjelost i odljev mladih koji obilježavaju depriviranu sredinu Dalmatinske zagore
Hrvatski učiteljski prvak Skender Fabković (Samobor, 7. svibnja 1826. – Krapina, 6. svibnja 1905.) ubraja se među najvažnije hrvatske učitelje 19. stoljeća. Osnovnu školu završio je u Samoboru, gdje se isticao znanjem i duhovitošću, iako je bio nestašan učenik. Školovanje nastavlja u Zagrebu, u današnjoj Klasičnoj gimnaziji, gdje upoznaje Antu Starčevića i Eugena Kvaternika s kojima razvija cjeloživotno prijateljstvo.
Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije
Gimnazija je u svojih 245 godina postojanja iznjedrila generacije intelektualaca, umjetnika, znanstvenika, a prije svega dobrih ljudi – od Josipa Šokčevića, akademik Andrije Štampara, Josipa Runjanina, Josipa Kozarca, Antuna Branka Šimića, Mijata Stojanovića i Ivana Filipovića, akademik Stjepana Matičevića te Izidora Kršnjavoga. Uvijek je bila i ostala prostor slobode misli, izraza i znanja
Školske novine vjerodostojan su svjedok svih mijena u hrvatskom školstvu i promicatelj interesa učiteljstva, a pratim ih punih 55 godina
Projektom su stvoreni uvjeti za kvalitetnije izvođenje stručne prakse za učenike pomoćne cvjećare i vrtlare u plasteniku. Njime se povezuje sadnja začinskog i ljekovitog bilja te njihova upotreba u školskoj kuhinji i ugostiteljskom praktikumu, kao i odlaganje otpada biljnog podrijetla u kompostani i njegova ponovna upotreba pri proizvodnji biljaka
Ravnateljica škole Goranka Štefanić istaknula je kako je škola u projektu Školske sheme od 2013. godine zbog omogućavanja kvalitetnijeg doručka za učenike. Škola dobiva dva besplatna obroka (mlijeko, voće, povrće) tjedno zbog uključenosti u projekt
U projekt je bilo uključeno 45 učenika nižih i viših razreda. Ideja za projekt nastala je u sklopu nastavnog predmeta glazbena kultura, a sama je realizacija krenula na početku nastavne godine 2022./2023.