O važnosti uključivanja kulturnih sadržaja i identiteta nacionalnih manjina u redovite nastavne programa raspravljalo se na okruglom stolu u prostorijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Sudionici skupa složili su se da je Hrvatska napravila ogroman iskorak u poštivanju ljudskih prava, poglavito pripradnika nacionalnih manjina. Ali ponajviše u zakonodavnom smislu, dok sama provedba donešenih zakona, pravilnika i strategija još uvijek "šteka" na terenu...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 41 / 21.12. 2010.

Samostalne škole s nastavom na materinskom jeziku u Hrvatskoj imaju srpska, talijanska, mađarska i češka nacionalna manjina, a nazivi su škola po različitim modelima. Stupanj integriranosti odražava se i u nazivu škola

OGLAS
Novo izvješće mreže Eurydice pod naslovom „Digitalno obrazovanje u školama u Europi 2026. godine: Smanjivanje razlika u pristupu, poučavanju i učenju” istražuje kako europski obrazovni sustavi podupiru digitalno obrazovanje odnosno kako primjenjuju digitalnu tehnologiju u nastavnom procesu te analizira spremnost obrazovnih sustava, nastavnika i učenika za digitalno doba

Nedostatak nastavnika posebno je vidljiv u područjima elektrotehnike, strojarstva i srodnih tehničkih disciplina, a još veći problem predstavlja nedostatak nastavnika iz uže specijaliziranih područja. Ova tiha kriza prijeti kvaliteti obrazovanja

U jednoj posebnoj školi u Keniji učionice izgledaju posve drugačije nego drugdje. Umjesto da stoje pred učenicima i predaju, nastavnici u školi Rare Gem Talent koriste praktične metode učenja koje uključuju vid, sluh i osjetila. Takav pristup osmišljen je za posebnu skupinu učenika: djecu s disleksijom.

Iako ne izostaju mnogo, dio ih predaje prazne testove i ne trudi se oko rješavanja ispita, tvrde ravnatelji. Roditeljima, pak, često nije jasno zašto se djecu uopće testira. Posebno im je to problem u osmom razredu jer smatraju da se učenicima oduzima dragocjeno vrijeme

Institut za javne financije nesumnjivo je relevantna i respektabilna institucija u području javne politike. Upravo zato odgovornost za način na koji se njegovi nalazi interpretiraju i javno komuniciraju mora biti veća, a ne manja. Istraživanje koje je u svojoj osnovi zamišljeno kao analiza „tehničke učinkovitosti” javnih osnovnih škola završilo je kao medijska rang lista uspješnosti s posljedicama koje nadilaze znanstveni okvir.

U sklopu modularne nastave predmeta Uvod u osobne financije održan je podcast koji je uspješno povezao teorijska znanja i praktične vještine, pokazujući kako financijsko obrazovanje može biti zanimljivo, korisno i prilagođeno mladima koji su naučili kako postavljati financijske ciljeve, planirati troškove i odgovorno raspolagati novcem

Trebali bismo se svi dobro zamisliti, objektivno i smireno promotriti stvari i shvatiti da odgoj i obrazovanje kao vrlo važnu i ozbiljnu djelatnost ne možemo promatrati kao nogometni zaljubljenici nogomet, praviti se da o njoj svi sve znamo i inzistirati na tome da se glas svih i čuje, a što je još važnije uvaži i posluša pa da nositelji prosvjetne politike sve probleme i dileme, sve promjene, reforme, eksperimente, inovacije rješavaju i donose na temelju stavova i traženja neupućene javnosti umjesto na temelju stručnih i znanstveno utvrđenih činjenica. Uostalom, obrazovanje je puno, puno više od obične igre

Od 2008. godine program je provodilo 978 odgojno-obrazovnih ustanova u Hrvatskoj, prikupivši do danas više od 1,1 milijun eura donacija za najranjiviju djecu Afrike

Iako svako dijete ima pravo na obrazovanje, razni čimbenici ‒ od ekonomskih okolnosti, sukoba i bolesti do nekvalificiranih učitelja – onemogućuju pristup prilikama za učenje od ranog djetinjstva do adolescencije. Prema UNESCO-ovim podatcima, oko 250 milijuna djece i mladih diljem svijeta ne pohađa školu, čak 6 milijuna više nego 2021. godine

Školama koje žele gimnazijske programe osigurano je 75 milijuna eura za nove učionice. S 45,6 milijuna eura planira se osigurati dodatnih 3700 mjesta, a milijarda eura osigurana je za prelazak svih osnovnih škola u jednu smjenu i ostvarivanje uvjeta za provođenje cjelodnevne škole. U tom paketu trebalo bi se (do)graditi 1030 školskih objekata te 375 školskih sportskih dvorana

Treba li vanjsko vrjednovanje donositi bodove za upis u srednje škole
Nacionalni ispiti nisu hrvatska izmišljotina. Pišu ih učenici u mnogim europskim državama. Recimo, u Irskoj na kraju svakog razreda učenici iz svih predmeta pišu takav ispit o kojemu im ovisi zaključna ocjena, jer tijekom nastavne godine nema ocjenjivanja. I tamo onda i ocjena iz nacionalnog ispita može biti element za upis u srednju školu. Kod nas nikako, jer je to provjera znanja učenika iz četverogodišnjeg razdoblja i ne može biti ni govora da utječe na zaključnu ocjenu u osmom razredu pa samim time niti da bude dodana vrijednost pri upisu u srednju školu