Profesori u velikom postotku nisu svjesni lošega utjecaja društvenih mreža na ponašanje učenika i njihovo mentalno zdravlje

U XVI. gimnaziji čak je 32 posto učenika doživjelo nasilje na internetu

65,5 posto učenika primjećuje manjak sna zbog uporabe mreža

64,1 posto učenika između 11 i 13 godina pristupa mrežama bez kontrole

53,2 posto učenika tvrdi da su im mreže utjecale na smanjeno samopouzdanje

28,6 posto učenika navodi da su im mreže uzrokovale tjeskobu

15,6 posto učenika izjasnilo se da im je korištenje mreža uzrokovalo agresivnost

Iako nude brojne prednosti poput lakše komunikacije, pristupa informacijama i socijalne povezanosti, sve veći broj istraživanja upozorava na potencijalno negativan utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje adolescenata i mladih odraslih. Cilj ovoga rada jest analizirati pozitivne i negativne učinke korištenja društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih, s posebnim naglaskom na pojavu anksioznosti, depresije, smanjenog samopoštovanja i ovisničkih obrazaca ponašanja.

Razvoj digitalnih tehnologija znatno je promijenio način na koji mladi komuniciraju, uče i oblikuju vlastiti identitet. Platforme poput Instagrama, TikToka, Snapchata i X-a omogućuju stalnu povezanost, ali istovremeno stvaraju pritisak kontinuirane prisutnosti i samoprezentacije.

Bez kontrole

Istraživanja ističu da nije presudno samo vrijeme provedeno na društvenim mrežama, već i način njihova korištenja. Pasivno konzumiranje sadržaja (npr. promatranje tuđih objava bez interakcije) povezuje se s lošijim mentalnim ishodima, dok aktivna i svrhovita komunikacija može imati neutralan ili čak pozitivan učinak.

Pregled 43 studije koji obuhvaća radove od 2012. do 2022. pokazuje dosljednu vezu između društvenih mreža, depresivnih simptoma, anksioznosti, lošeg sna i niskog samopoštovanja među adolescentima. Potaknuta time, provela sam u Osnovnoj školi Rapska u Zagrebu i zagrebačkoj XVI. gimnaziji istraživanje „Kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje mladih”. Istraživanje je obuhvatilo tri skupine ispitanika koje smo smatrali važnim za ovu temu: učenike, roditelje i nastavnike XVI. gimnazije te učenike i roditelje Osnovne škole Rapska. Ankete su provedene na uzorku od 130 učenika (od čega 34 učenika iz OŠ Rapska), 99 roditelja (od toga 19 iz OŠ Rapska) i 30 nastavnika (svi iz XVI. gimnazije).

Zabrinjava podatak da od 130 anketiranih učenika gotovo 70 posto njih provodi na mobitelu više od dva sata dnevno, a sugeriranih pola sata drži se tek 7,7 posto učenika. Pristup društvenim mrežama bez kontrole dobilo je 64,1 posto učenika između 11 i 13 godina, iako u tom razdoblju učenici još nisu dovoljno zreli kako bi znali procijeniti istinitost i štetnost informacija na internetu. Anketa je pokazala i to da 65,5 posto učenika primjećuje manjak sna zbog uporabe društvenih mreža.

Nasilje na netu

O cyberbullyingu se jako malo priča u našim školama, a u XVI. gimnaziji čak je 32,1 posto učenika doživjelo nasilje na internetu.

Istraživanje pokazuje da ni roditelji ni profesori nisu svjesni činjenice u kolikoj mjeri društvene mreže utječu na učeničke stavove i njihov pogled na svijet. Čak 61,8 posto učenika izražava da su im društvene mreže promijenile razmišljanja i poglede na neke stvari.

Da su im društvene mreže utjecale na smanjenu koncentraciju izjavilo je 77,9 posto učenika, 53,2 posto učenika izjavljuje da su im društvene mreže utjecale na smanjeno samopouzdanje, njih 32,5 posto smatra da su im uzrokovale socijalnu izoliranost, 28,6 posto tjeskobu te 15,6 posto agresivnost. Svi ovi podaci govore da se mladima u našem društvu ne pridaje dovoljno velika pozornost, osobito vezano za prevenciju boravka na društvenim mrežama.

Od 30 anketiranih nastavnika većina ih doživljava društvene mreže kao dobru i korisnu stvar pomoću koje današnje društvo prikuplja mnoštvo novih informacija. Ipak, 63,9 posto profesora smatra kako društvene mreže smanjuju koncentraciju učenika, 25 posto ih misli da u učenika uzrokuju izoliranost, 22,2 posto spominje tjeskobu, 13,9 posto depresiju, 11,1 posto smanjeno samopouzdanje i 8,3 posto agresivnost.

Promjena ponašanja

Očit je nerazmjer u postocima koje iskazuju učenici i način na koji to doživljavaju profesori u postotcima učeničkog samopouzdanja i socijalne izoliranosti. Učenici iskazuju da je ta stopa puno veća od toga što profesori misle.

S druge strane, 50 posto roditelja navodi da korištenje društvenih mreža u njihove djece uzrokuje manjak koncentracije, 37,5 posto socijalnu izoliranost, 22,9 posto smanjeno samopouzdanje, 21,9 posto agresivnost, 19,8 posto tjeskobu i 8,3 posto depresiju.

Ove je godine u XVI. gimnaziji uvedeno pravilo da se učenici ne koriste mobitelima za vrijeme nastave. Da je spomenuta mjera donijela promjene u ponašanju učenika misli 52,8 posto profesora, dok ih 47,2 posto misli suprotno. S obzirom na postotak negativnih odgovora uviđamo da profesori nisu u velikom postotku svjesni lošega utjecaja društvenih mreža na ponašanje učenika i njihovo mentalno zdravlje, socijalnu izoliranost, manjak samopouzdanja...

Više raditi i s roditeljima

Primjećujemo da mnogo više mladih ima problema s osjećajem smanjenoga samopouzdanja i socijalnom izoliranošću, nego što to roditelji misle. Na temelju istraživanja u svijetu i kod nas, ali i ovoga u naše dvije škole, vidimo da bi i s roditeljima trebalo više preventivnog rada, i to već od prvoga dana kad dijete krene u prvi razred osnovne škole. Potrebno je mnogo više predavanja, radionica, razgovora i osvješćivanja o tome koliko društvene mreže, ako se učenici njima koriste na loš način (prerano korištenje, prekomjerno korištenje...) mogu izazvati problema u životu mladih osoba.

Iz svega do sada navedenog vidljivo je da na društvenom planu treba intenzivnije i organiziranije poraditi na razvoju digitalne pismenosti i kritičkoga mišljenja te poticati više otvorene komunikacije o mentalnom zdravlju i učiti roditelje kako razgovarati s djecom koja se osjećaju loše.