Četvrtu godinu za redom Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu dodjeljuje nagrade odgojno-obrazovnim djelatnicima koji se u području medijske pismenosti trude utjecati na odgovoran odnos djece i mladih prema medijima
Kako djecu već u vrtićkoj dobi naučiti razlikovati stvarne i izmišljene sadržaje? Kako s osnovnoškolcima razgovarati o društvenim mrežama, umjetnoj inteligenciji i digitalnoj dobrobiti? I kako srednjoškolce potaknuti da od pasivnih korisnika medija postanu njihovi kritički promatrači i aktivni stvaratelji?
Odgovore na ta pitanja u svakodnevnom radu pronalaze ovogodišnje dobitnice nagrade „Medijski Sokrat”, koja je četvrti put dodijeljena u četvrtak na svečanosti u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.
Uz potporu Agencije za medije, Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu nagradu dodjeljuje odgojno-obrazovnim djelatnicima za izniman doprinos razvoju medijske pismenosti djece i mladih.
Ovogodišnje dobitnice istaknule su se projektima koji pokazuju kako se medijska pismenost može razvijati od najranije dobi, kroz igru, istraživanje, razgovor, kreativno izražavanje i stvaranje vlastitih medijskih sadržaja.
Predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu dr. sc. Danijel Labaš istaknuo je kako prosudbeno povjerenstvo nije imalo lak zadatak jer su svi prijavljeni projekti vrijedni divljenja.
„Danas slavimo sve koji su se prijavili i koji svojim radom pridonose tome da naše društvo bude bolje i medijski pismenije. Iza svakog od ovih projekata stoje ljudi koji su u rad s djecom i mladima uložili mnogo vremena, truda i znanja. Svima im na tome hvala.” – rekao je Labaš.
Ravnatelj Agencije za medije Josip Popovac naglasio je kako su odgoj i obrazovanje među najvažnijim procesima u životu svakog pojedinca.
˗ U digitalnom je dobu taj zadatak još složeniji jer do djece danas dolazi više sadržaja nego ikad prije. Zato je uloga učitelja vrlo važna. Oni s djecom razgovaraju o onome što gledaju, čitaju i slušaju te ih uče kako kritički promišljati o tim sadržajima. Pritom je važno razgovarati i o tome kako korištenje medija utječe na mentalno i fizičko zdravlje djece i mladih – rekao je Popovac.
Medijska pismenost počinje u vrtiću
U kategoriji predškolskog odgoja nagradu su dobile Zorica Valentić i Sanja Sajko iz zagrebačkog Dječjeg vrtića Utrina, Područnog objekta Sveta Klara, koje su svojim radom pokazale da ni petogodišnjaci nisu premali za razgovor o privatnosti na internetu, sigurnom korištenju tehnologije i razlikovanju istinitih od izmišljenih informacija.
Tijekom prošle pedagoške godine provele su niz povezanih aktivnosti u kojima su teme medijske pismenosti prilagodile najmlađima. Izradile su dvije autorske digitalne slikovnice, Luka i čarobni gumb i Prijatelji iz svemira, kroz koje su djecu poticale na razmišljanje o ravnoteži između vremena provedenog pred ekranima i igre u stvarnom svijetu te o zaštiti osobnih podataka.
U radionici Medijski detektivi – Istina ili laž djeca su uz pomoć slikovnih kartica, razgovora i igre istraživala kako prepoznati različite medijske poruke i zašto ne treba vjerovati svemu što vide. U aktivnosti su uključile i roditelje, organiziranjem radionica i pripremom edukativnih materijala o sigurnosti djece u digitalnom okruženju.
Digitalni štit za osnovce
Dobitnica nagrade u kategoriji osnovnih škola, učiteljica informatike Mateja Paradžik, osmislila je i vodila preventivni projekt Digitalni štit, koji je u Osnovnoj školi Sibinjskih žrtava povezao učenike, roditelje, učitelje i druge odgojno-obrazovne djelatnike. Projekt je obuhvatio niz aktualnih tema, od utjecaja društvenih mreža na sliku o sebi i samopouzdanje, preko djece influencera, umjetne inteligencije i govora mržnje na internetu, do sigurnog korištenja Snapchata i TikToka te digitalne dobrobiti.
Posebnost projekta nije samo u raznovrsnosti aktivnosti, nego i u njegovoj dugoročnoj vrijednosti. U školi je uređen Digitalni inkubator, prostor za radionice, debate, kreativni rad i razgovore s učenicima, a unutar njega i Kutak povjerenja, namijenjen individualnim razgovorima i pružanju podrške.
U kategoriji srednjih škola nagrađena je stručna suradnica školska knjižničarka Amneris Ružić Fornažar, koja je tijekom protekle školske godine pokrenula i koordinirala više od 30 aktivnosti usmjerenih na razvoj medijske pismenosti.
Od radijskih emisija do dokumentaraca
Njezin rad obuhvaća filmske, medijske, novinarske i dramske aktivnosti te međunarodne projekte, a poseban naglasak stavlja na aktivno sudjelovanje učenika u stvaranju medijskih sadržaja. U pripremi 26 izdanja radijske emisije Give me a break na Radiju Labin sudjelovala su 24 učenika u dobi od 14 do 18 godina. Učenici su se okušali i u izradi dokumentarnih filmova, podcasta, videomaterijala te digitalnog školskog lista Flacius. Kroz takve aktivnosti mladi ne uče samo analizirati medijske poruke nego i razumjeti kako one nastaju, kako odabrati i provjeriti informacije te kako vlastitim sadržajima odgovorno sudjelovati u javnoj komunikaciji.
˗ Srednjoškolce nije uvijek lako motivirati za rad nakon osmoga školskog sata ili vikendom, ali često upravo oni motiviraju mene. Kad bi poželjeli raditi nešto novo, i sama bih to naučila. Sav je rad njihov, a meni je važno da pritom nauče procijeniti kojim informacijama mogu vjerovati i zašto. Tako i sami grade medijsku kulturu ˗ rekla je Amneris Ružić Fornažar.
Uz glavne nagrade, u svakoj su kategoriji dodijeljena i priznanja za ulazak u uži krug. U kategoriji predškolskog odgoja priznanja su dobile Maja Radošević iz Dječjeg vrtića Trnoružica i Jelena Alpeza iz Dječjeg vrtića Pčelica u Zagrebu te Valentina Laslo i Mirjam Zeba iz Dječjeg vrtića Milana Sachsa u Zagrebu.
U kategoriji osnovnih škola priznanja su dobile Tanja Nađ iz Osnovne škole Ivanska i Tea Radić iz Osnovne škole Slatine. Priznanja u kategoriji srednjih škola dobile su Jadranka Dorešić iz Srednje škole Ivan Švear u Ivanić-Gradu i Aleksandra Hohnjec iz Ekonomske i birotehničke škole Bjelovar, prošlogodišnja dobitnica Medijskog Sokrata.
Sve važnija uloga odgojitelja i učitelja
U vremenu kada djeca i mladi svakodnevno nailaze na goleme količine informacija, algoritamski odabranih sadržaja i sve uvjerljivije sadržaje generirane alatima umjetne inteligencije, medijsko obrazovanje ne može se svesti samo na upozorenja o opasnostima interneta. Važno je djecu i mlade naučiti postavljati pitanja, prepoznavati pouzdane izvore, razumjeti utjecaj medija na vlastite stavove i osjećaje, ali i odgovorno koristiti mogućnosti koje im digitalne tehnologije pružaju.
Projekti ovogodišnjih dobitnica pokazuju da medijsko obrazovanje može biti sastavni dio odrastanja i školovanja, od prvih razgovora o sigurnosti na internetu do samostalnog stvaranja radijskih emisija i filmova. Njihovi projekti ujedno mogu biti poticaj drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima da medijsku pismenost uključe u svoj svakodnevni rad.
Foto: Matej Đuzel