I kada bi nekim hipotetičkim slučajem reformu bilo moguće provesti, ne bi riješila čak niti manji dio problema hrvatskoga obrazovanja. No, čini se da to sada više ionako nije bitno. Nakon što se došlo do ove razine društvenih podjela, stvorene isključivošću s obiju strana, ne vidim te snage koja bi tu bilo što uspjela...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 8 / 06.03.2018

Reforma nije sama sebi svrha. Njezin se uspjeh mjeri time koliko će svaki učenik biti spremniji za tržište rada, nastavak obrazovanja i život u društvu koje se brzo mijenja. Zato je naš sljedeći fokus osigurati jednaku kvalitetu provedbe u svim školama i kontinuiranu podršku nastavnicima koji su nositelji promjena

Vlada planira ukinuti devetogodišnju osnovnu školu i pripremiti prijelaz na osmogodišnji model, uz promjene ciljeva, sadržaja i organizacije obrazovanja

Trećina škola nema odgovarajuću klimatizaciju i grijanje
Nezadovoljavajuća klimatizacija i grijanje uzrokuje probleme s organizacijom nastave i ispitima državne mature, popravnim ispitima i dopunskim radom tijekom ljetnih mjeseci. Taj materijalni nedostatak utječe i na kalendar rada, početak i završetak nastavne godine…

Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru, br. 19, Zagreb – Bjelovar, 2025.

Zdravstvo bi trebalo osigurati pomoć djeci koja imaju psihičkih poteškoća, socijala bi trebala izvršavati sve odgojne mjere u primjerenim uvjetima, a pravosuđe samo iznimno izricati maloljetnički zatvori to izdvojeno od zatvora za odrasle

Izložba daje pregled najvažnijih reformi i pokušaja mijenjanja hrvatskoga školstva tijekom povijesti – od početaka javnoga državnog školstva u okviru prosvjetiteljskih školskih reformi Marije Terezije do najnovijih pokušaja reforme obrazovanja

Ministarstvo znanosti i obrazovanja (sada Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih) najavilo je, a dijelom i uvelo, niz novina koje bi trebale unaprijediti odgojno-obrazovni proces. Najveće polemike izazvala je najava cjelodnevne škole te Nacrt prijedloga novoga Zakona o odgoju i obrazovanju. Ovim ću se tekstom osvrnuti na projekte i dokumente koji su obilježili prošlu školsku godinu te ponuditi svoje viđenje stanja u školstvu

Krenulo se s dugo najavljivanom i pomno pripremanom eksperimentalnom provedbom projekta kodnog naziva „Osnovna škola kao cjelodnevna škola ‒ Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” za koju mnogi kažu da se pretvorila u cjelodnevnu nastavu. Pri kraju je i donošenje čak 148 novih strukovnih kurikuluma kojima bi se trebalo uvesti modularni pristup u obrazovanju budućih strukovnjaka. Oko nove uredbe o koeficijentima dugo su se lomila koplja i prijetilo ultimatumima da bi na kraju oni koji rade u odgoju i obrazovanju ponovno prošli kao bosi po trnju, a sve uz poklič „Za isti rad, ista plaća!”

Otvorit ćemo Europsku školu u Zagrebu, osnovati nacionalni kamp za rad s darovitim učenicima; otvorit ćemo škole po uzoru na koledže i uvesti u osnovne škole fakultativno učenje istarskih dijalekata; zabranit ćemo pametne satove, mobitele i laptope u školi; pokrenut ćemo reviziju školske lektire i udžbenika povijesti, a nastavu za nacionalne manjine ukinuti i svesti na izvanškolske aktivnosti; zaposlit ćemo u školama socijalne radnike te pokrenuti „prvu pomoć u školi za sve socijalne i obiteljske probleme”… samo su neki od prijedloga iz stranačkih programa vezani za obrazovanje

Pozdravljamo činjenicu što za kvalifikacije razine 4.2. u četvrtom ciklusu obrazovanja općeobrazovni dio iznosi do 40 posto ukupnog broja CSVET bodova/sati, dok u petom ciklusu općeobrazovni dio može iznositi do 45 posto, navode u HUP-u

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa