Izložba o dvama najpoznatijim starim hrvatskim dječjim časopisima „Bršljanu” i „Smilju” nastala je uz 150. obljetnicu tih dvaju hrvatskih dječjih časopisa i govori o njihovu doprinosu dječjoj književnost, ulozi u školskom i svakodnevnom života učenika te o iznimnoj likovnoj i grafičkoj dimenziji koja je vrijedna i zajednička za oba časopisa
U galeriji Hrvatskoga školskog muzeja „Školica za 5” otvorena je izložba „Bršljan i Smilje – krasno bilje: uz 150. obljetnicu dvaju hrvatskih dječjih časopisa” autorice dr. sc. Štefke Batinić. Ravnateljica Hrvatskoga školskog muzeja Anita Zlomislić pozdravila je sve prisutne i naglasila važnost dječjih časopisa kako danas tako i kroz povijest. Dječji časopisi svojim sadržajem kombiniraju pouku i zabavu mimo standardnoga školskog programa te imaju važnu ulogu u poticanju talenata. Istaknula je kako misija škole nije samo obrazovanje već i odgoj, ona bi trebala poticati društvene, ali i estetske vrijednosti pa su dječji časopisi ona važna nadogradnja u tom procesu i danas, usprkos tehnologiji, jer je odgoj kompleksan fenomen. Autorica izložbe dr. sc. Štefka Batinić podsjetila je kako se dječji časopisi u Hrvatskoj javljaju i afirmiraju kao medij u 19. stoljeću te da pružaju zanimljiv istraživački potencijal za sve koji se bave istraživanjem povijesti djetinjstva.
Izložba daje uvid u kontekst pokretanja i razvoja dvaju najpoznatijih dječjih časopisa u 19. stoljeću, njihova osnovna obilježja i koncepcije te otkriva urednike, autore i suradnike koji su ih stvarali. Izložba prikazuje doprinos ovih časopisa dječjoj književnost, govori o kontekstu njihova pokretanja, njihovoj ulozi s gledišta školskog i svakodnevnog života učenika nižih razreda osnovnih škola, ali i iznimnoj likovnoj i grafičkoj dimenziji koja je vrijedna i zajednička za oba časopisa u kojima su ilustratori bili i Menci Clement Crnčić, Andrija Maurović, Julije Meissner, Vilko Gliga Selan i drugi.
Premda Bršljan i Smilje nisu naši prvi dječji časopisi, prvi časopis Bosiljak izlazi 1864. godine, ta dva časopisa ipak su znakovita po vremenu u kojem nastaju, sličnog su profila, naglašavaju važnost slikovne komponente, oba su funkcionirala na tržišnoj osnovi, zahvaljujući pretplatnicima, u vrijeme kada je nepismenost u nas bila i do osamdeset posto. Bršljan je, premda je bio kraćeg vijeka, bio naš prvi dječji časopis s ilustracijama u boji, dok je Smilje, naš najdugovječniji časopis, izlazilo čak 73 godine.
Autorica Batinić na kraju je zahvalila svima koji su sudjelovali na stvaranju izložbe i katalogu koji izložbu prati. Stručni suradnik na izložbi dr. sc. Frano Dulibić, s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zahvalio je na uspješnoj suradnji ravnateljici Zlomislić, autorici Batinić te dizajneru Damiru Gamulinu. Naglasio je kako upravo prateći razvoj ovih časopisa i pionire koji su ih stvarali, oni pokazuju koliko smo otišli naprijed. Časopisi su bili prozor u svijet i širili su učeničke interese u odnosu na školske programe. Istaknuo je kako unatoč tome što tiskani mediji gube utrku s elektroničkim medijima ipak možemo reći kako idemo naprijed te je u tom optimističnom ozračju otvorio izložbu.
Dizajn izložbe potpisuje studio „Organizirano oblikovanje”. Izložbu su financijski poduprli Gradski ured za kulturu i civilno društvo i Ministarstvo kulture i medija te Školska knjiga. Izložba je otvorena u galeriji „Školica za 5” u Hebrangovoj 5 u Zagrebu do 9. prosinca 2023.
Bršljan je bio i ostao časopis 19. stoljeća. Smilje je svoje dugo 19. stoljeće živjelo do smrti svojega dugogodišnjeg urednika Tomislava Ivkanca 1912. godine. Novi će urednici biti otvoreniji za nove tendencije u dječjoj književnosti, koje korespondiraju i s novim reformskim pedagoškim strujanjima. (...)
Tridesetih godina 20. stoljeća učitelji prestaju biti glavni „proizvođači” zabave za djecu, sve je više zainteresiranih za sadržaje koji računaju na dječju publiku. Smilje se transformira u moderan dječji časopis, sadržajno je zanimljivije, vizualno atraktivnije, no još uvijek teško konkurira dječjim prilozima u dnevnim tiskovinama, a tu su i sve popularniji novi mediji kao što su film i strip.
Tijekom svoje više od sedam desetljeća duge povijesti Smilje je bilo u prvom redu časopis namijenjen učenicima nižih razreda osnovnih škola s literarnim i znanstveno-popularnim sadržajima koji su korespondirali s vremenom. (...)
Danas dva časopisa – Smib za učenike nižih i Modra lasta za učenike viših razreda osnovnih škola – jedini odolijevaju mijenama vremena. Prvi je pokrenut 1970. s utkanim imenima Smilja i Bosiljka u svojem imenu, a drugi, pokrenut 1954., obilježio je tinejdžerske godine mnogih generacija. Čini se važnim imati ih što duže i ne uskratiti sljedećim generacijama miris svježe otisnutog časopisa na školskoj klupi.
Dva časopisa – Bršljan i Smilje, pokrenuta prije 150 godina s plemenitom namjerom hrvatskih učitelja, male su sadnice u nizu prosvjetnih i kulturnih pothvata tih generacija pravih entuzijasta. Stoga vrijedi podsjećati na njih i njihovu ulogu nekoć, kao i na njihovu baštinu danas.
Učenici i učitelji su najvjernija publika, ali Muzej je zanimljiv i istraživačima i znanstvenicima te udrugama civilnog društva. Lani je ovaj muzej posjetilo ukupno 37.611 građana, što nadilazi uobičajene brojke
Prigodom obilježavanja 125. obljetnice Hrvatskog školskog muzeja, ravnateljica Muzeja Anita Zlomislić uručila je zahvalnicu prof. dr. sc. Anti Beženu, članu uredništva Školskih novina te autoru serijala „Prošlost u sadašnjosti“
Za razvoj projekta Kuće dječje kulture Hrvatski školski muzej dobit će dodatni prostor u zgradi stare Gradske knjižnice na Starčevićevu trgu. Grad Zagreb sada je u cijelosti vlasnik te zgrade, nakon što smo otkupili preostali dio i riješili imovinsko-pravne odnose, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević
Krajem srpnja ove godine, slijedom prijepora oko pozdrava „za dom spremni”, objavljeno je na društvenim mrežama, a objavu su prenijeli i neki portali, da se pjesmica Za dom spreman može pronaći u trećem izdanju „hrvatske čitanke iz Kraljevine Jugoslavije objavljenom 1937. godine”.
Važnija izdanja Školskih novina iz povijesti pedagogije i školstva do početka Drugog svjetskog rata uglavnom se odnose na reformnu pedagogiju i radnu školu. Kustosica i voditeljica Pedagoške knjižnice „Davorin Trstenjak” Hrvatskog školskog muzeja u Zagrebu dr. sc. Štefka Batinić obranila je 2014. godine doktorsku disertaciju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom Povijesni razvoj i recepcija reformne pedagogije u Hrvatskoj u kojoj analizira zbivanja u teoriji i praksi obrazovanja u tom razdoblju, što je povijesni okvir iz kojega se jasnije uočava važnost knjiga u izdanju Školskih novina. Objavljujemo zaključak te neobjavljene disertacije u kojoj se navode i naši autori i njihovi doprinosi.
Golema građa, značajna izdanja, skromna javna potpora
Da kojim slučajem Ivan Filipović, velikan hrvatskoga školstva, pedagog, učitelj, erudit, dobrotvor, osnivač Hrvatskog pedagoško-književnog zbora, pokretač časopisa Napredak, vizionar koji je okupio učitelje i davne 1889. godine izgradio Hrvatski učiteljski dom koji već 136 godina ponosno stoji na istome mjestu, na današnjem Trgu Republike Hrvatske u društvu Hrvatskog narodnog kazališta, zgrade rektorata Sveučilišta u Zagrebu i Muzeja za umjetnost i obrt kao zaštićeni spomenik kulture i neprocjenjivi dio kulturne baštine, pitanje je bi li ponovio onu svoju glasovitu rečenicu „Da se deset puta rodim, deset puta bih bio učiteljem”. Vjerojatno bi s indignacijom odustao od svoje tvrdnje zgrožen činjenicom kako njegovu ostavštinu čerupaju, svojataju i dijele vlast i sindikati koji su nastali stotinu godina nakon njegovog grandioznog Hrvatskog učiteljskog doma
Onog trenutka kada je školski list nadrastao oblik zbirke literarnih radova učenika, eventualno ukrašenih likovnim, započinje evolucija školskog lista u oblik kakvog je većina njih danas, neovisno o tome jesu li tiskani ili dostupni online. Školski list sjajan je medij za predstavljanje aktivnosti – škole, razreda, zajednice – iz pozicije učenika. Likovni, literarni i novinarski prilozi učenika zrcale osim svakodnevnog života i događanja unutar škole ili koje škola organizira, i stavove učenika, njihove interese kao i teme i aktivnosti koje ih zanimaju izvan školskog života.
Dio građe, koja je u cijelosti predstavljena javnosti, bio dio cjeline „Prirodoslovlje” stalnog postava Muzeja koji je nažalost zatvoren za javnost. Brojni su učitelji tijekom 123 godine postojanja muzeja skupljali i donirali građu te tako značajno obogatili fundus Muzeja
U Školskom muzeju otvorena je izložba „Knjiga kao inspiracija” Škole primijenjene umjetnosti i dizajna kojom se književnost prezentira kao nepresušan izvor motiva za kreativne radove učenika
U svibnju prošle godine prostoru Galerije Hrvatskog školskog muzeja „Školica za 5” u Zagrebu bila je otvorena izložba „Hrvatski učiteljski dom”, koju su priredile ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja Anita Zlomislić, muzejska savjetnica i arhivistica Sonja Gaćina Škalamera i knjižničarska savjetnica i kustosica dr. sc. Štefka Batinić, a koja je prikazala povijest i značenje te ustanove kao centra učiteljske djelatnosti krajem 19. stoljeća te podsjetila na ulogu Hrvatskog školskog muzeja tijekom proteklih 120 godina njegova djelovanja, ističući i važnost toga spomenika kulture kao arhitektonskog primjera historicizma u našoj zemlji.
Izložba „Mitološki blizanci u Naroni” na zabavan i upečatljiv način upoznaje publiku s grčkom i rimskom mitologijom te kulturnim i političkim prilikama unutar Rimskog Carstva. Izložba je nastala u organizaciji Školskog muzeja i Arheološkog muzeja Narona u suradnji s učenicima i profesorima Škole primijenjene umjetnosti i dizajna iz Zagreba