„Dobitak Oskara znanja znači mi mnogo. To je dokaz da se rad tijekom godine isplatio i da zajednica priznaje postignuća i zalaganje u obrazovanju. Također, služi kao dokaz samome sebi da se uz dovoljno truda svi pothvati mogu ostvariti. Uvijek je ugodno kad sam svjestan da drugi cijene čime se bavim”, kaže nam Martin Bajzek, bivši učenik Srednje škole Zlatar, a sada student zagrebačkog PMF-a...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 03 / 26.01. 2016

Prije nekih 25 godina kad sam počela raditi u obrazovanju - otprilike kad su se školovali i roditelji današnjih osnovnoškolaca i srednjoškolaca - jedine ispričnice za izostanak pisali su liječnici. Roditelj je mogao opravdati jedan dan u godini, nakon nekog vremena jedan u polugodištu. I svi su se uspijevali uokviriti unutar toga. Zapravo, bilo je puno roditelja koji i nisu koristili mogućnost osobnog opravdavanja. I tako sve do prije desetak godina, točnije do siječnja 2017.

Školske novine pokrenute su 1950. pod okriljem Pedagoško-književnog zbora i Sindikata prosvjetnih radnika te su dvadesetak godina bile dio ustroja Sindikata. To znači da nisu imale svoju upravu (direktora), nego samo glavnog urednika koji nije bio stalni zaposlenik, kao ni članovi uređivačkog odbora koji su mu pomagali. Prvi glavni urednik sa stalnim zaposlenjem bio je Nenad Brkić od 1968. godine, a novine su se posve osamostalile 1974. kad su postale novinsko-izdavačka radna organizacija (NIRO). Prvi direktor, koji je ujedno glavni i odgovorni urednik, bio je Đorđe Đurić. Godine 1981. funkcije direktora i glavnog urednika razdvojene su te je takvo stanje i danas (s povremenim prekidima u vrijeme smjene direktora i glavnih urednika kad je jedna osoba obavljala obje funkcije). I glavni urednici i direktori, osim obavljanja tih funkcija, uređivali su pojedine rubrike i bili novinari izvjestitelji te većinom i urednici knjiga, priloga i drugih uzdanja. Slijedi popis glavnih urednika i direktora vremenskim slijedom s naznakom razdoblja u kojemu su obavljali svoju funkciju. (Podatci su preuzeti uglavnom iz arhive ŠN, neki su dostavljeni osobno, a manji dio preuzet je s interneta.)

Mladi iz Azije imaju najbolje znanje u matematici, a u Singapuru, Irskoj i Japanu „najjači” su u čitalačkoj pismenosti. Prirodoslovlje najbolje ide mladim Kinezima i Južnokorejcima, a od europskih zemalja u sam se vrh probila Estonija. Finsku – koja joj je bila uzor u kreiranju školskog sustava – već neko vrijeme ostavlja iza sebe, a Njemačka je u stanju još jednog PISA-šoka. Estonski petnaestogodišnjaci ne samo da su u matematičkim kompetencijama debelo nadmašili vršnjake iz Njemačke i Finske, nego su po postignućima sve bliže Singapuru, Makau, Kineskom Tajpehu, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Japanu. Zašto ne učimo od Estonije?

Mladi iz Azije imaju najbolje znanje u matematici, a u Singapuru, Irskoj i Japanu „najjači” su u čitalačkoj pismenosti. Prirodoslovlje najbolje ide mladim Kinezima i Južnokorejcima, a od europskih zemalja u sam se vrh probila Estonija. Finsku – koja joj je bila uzor u kreiranju školskog sustava – već neko vrijeme ostavlja iza sebe, a Njemačka je u stanju još jednog PISA-šoka. Estonski petnaestogodišnjaci ne samo da su u matematičkim kompetencijama debelo nadmašili vršnjake iz Njemačke i Finske, nego su po postignućima sve bliže Singapuru, Makau, Kineskom Tajpehu, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Japanu. Zašto ne učimo od Estonije?

Bogatu povijest s ponosom čuvamo od zaborava, a s druge strane razvijamo modernu i inovativnu školu kakvu zaslužuju sva djeca. Moja je vizija da naša škola potvrdi epitet mjesta sigurnog odrastanja, gdje se svi učenici i učitelji dobro osjećaju i uspješno surađuju
‒ ravnateljica Marita Guć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja

TEMA BROJA Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena
U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Više od 700 djece i mladih iz 90 škola diljem Hrvatske u protekla je dva mjeseca stvaralo radove o miru, nenasilju, različitosti, rodnoj ravnopravnosti, integraciji i klimatskoj pravdi u sklopu 16. kreativnog natječaja „Oboji svijet!” Foruma za slobodu odgoja.

Pritisci zbog ocjena, prijetnje žalbama, zlonamjerne pritužbe i negativne internetske recenzije neki su od načina na koje studenti pokušavaju utjecati na profesore. Istraživanje pokazuje da je zlostavljanje u akademskom okružju znatno raširenije nego na drugim radnim mjestima

Na festivalu filma djece i mladih zemalja Mediterana dokumentarni film „Dom koji se pamti”, u produkciji domske Filmske družine BuraMotion, osvojio je Grand Prix za najbolji film festivala