Učenje pisanja važan razvojni aspekt. Možda je najvažniji znak da je vrijeme za učenje pisanja kada dijete samo iskazuje interes i nestrpljivost te želi pod hitno naučiti napisati svoje ime. Moderna pedagogija izbjegava učenje i ponavljanje slova napamet te njihovo zapisivanje u bilježnicu u deset redova, već nastoji u učenje pisanja unijeti kreativnost i inventivnost...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 10 / 19. 03. 2013.

Ingeborg Hanich Šaić pedagoginja je u Graditeljskoj tehničkoj školi u Zagrebu. Ističe kako je najveći problem posljednjih godina upisivanje učenika koji su osnovnu školu pohađali po prilagođenom programu.

U stvaranju slikovnice sudjelovali su Petra Gečević, Helena Špoljarić, Lota Jerković, Leo Petretić, Luka Čergar, Matej Jugović, Neo Ujlaki i Ian Ujlaki

Iako se navodi da bi školska torba trebala težiti između 10 i 15 posto djetetove tjelesne težine, nema dovoljno dokaza za univerzalno pravilo koje bi vrijedilo za svu djecu

Tako mi je drago da je Novigrad ostao jezgra druženja gdje djeca bez problema, neopterećena mogu reći ti svom voditelju, voditeljici ili nekome drugome, a i mi se njima obraćamo kao ravnopravnima sebi. Djeca znaju da nam se s povjerenjem mogu obratiti

U digitalnom svijetu, pisanje rukom može djelovati kao nostalgično sjećanje iz prošlosti, a rukopis kao umjetnost koja polako nestaje. Ipak, istraživanja sugeriraju da tradicionalna vještina pisanja rukom ima brojne prednosti za pamćenje i učenje, naročito kod djece.

Djeca već u dobi od tri do pet godina mogu razviti negativne stavove prema vršnjacima s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Ta percepcija oblikuje njihovo ponašanje, prijateljstva i odnose, a kod djece s debljinom produbljuje osjećaj neprihvaćenosti

Ono što možemo i moramo činiti jest da ih osposobljavamo, od najranijih dana da prepoznaju opasnosti, da se znaju i sami zaštititi i da neizostavno, odmah dođu po pomoć odraslima. Također, da obrazovanje bude usmjereno na to da djeca aktivno i samostalno pronalaze informacije, procjenjuju njihovu točnost, diskutiraju valjanost, promišljaju izvore i razloge objave loših informacija

Postizanje zadovoljavajućih rezultata u klasičnom je učenju dugotrajan, naporan i, ne treba se bojati reći, mnogo dosadniji proces od većine virtualnih

Jonathan Haidt, Anksiozna generacija – Kako je veliko premreživanje djetinjstva uzrokovalo epidemiju duševnih bolesti, Školska knjiga, Zagreb, 2025.

Većina djece alkoholičara ne znaju što je skladna obitelj te imaju razvijen nedostatak povjerenja zbog odrastanja u nepredvidivim i nepouzdanim okruženjima

Više od 60 posto djece večera uz mobitel, 37 posto ih barem jednom tjedno na internetu traži informacije o zdravlju – svako peto i o mentalnim teškoćama, a u dobi od 16 godina 40 posto mladih prima seksualne poruke. Čak 42 posto djece tvrdi da (gotovo) nikada s roditeljima ne razgovaraju o tomu što rade na internetu

Psiholozi i pedagozi naglašavaju da igra nije luksuz već nužnost. Prema preporukama UNICEF-a i drugih relevantnih organizacija, slobodna i vođena igra trebala bi biti sastavni dio svakodnevnog života djeteta. Igra je prostor u kojem djeca uče socijalne vještine, razvijaju empatiju i uče prepoznati i kontrolirati emocije