Dijete počinje hodati i samostalno se kretati između devetog i osamnaestog mjeseca. Postoji veliki interval tijekom kojeg dijete može biti napredno ili zaostalo, a da sve bude u normama. Određen broj djece jednostavno zaostaje u razvitku tonusa pa kasnije prohoda. Ne treba biti zabrinut ako dijete u dobi od dvanaest mjeseci ni jednog dana ne hoda, osim ako ga držite. To ovisi o preciznom i složenom procesu kemijskog sazrijevanja živčanog sustava, što se zbiva brže ili sporije, ali završava uglavnom oko druge godine...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 21 / 04. 06. 2013.

Rezultati istraživanja, znanja i prosudbe iz povijesti pedagogije i školstva sistematizirani su i sintetizirani u povijesnim monografijama, koje su pojedini pedagozi objavljivali u svim povijesnim razdobljima ili u tim natuknicama u enciklopedijama i leksikonima. U njima se prezentirala, kako u kojoj, povijest ideja i znanosti o odgoju i obrazovanju, školskog sustava i učiteljske struke do vremena izdavanja. To se ostvarivalo na dvije razine – općoj (svjetskoj ili europskoj) i nacionalnoj, tj. hrvatskoj (ili pak države u okviru koje su se nalazile hrvatske zemlje). Tako imamo knjige iz opće povijesti pedagogije i knjige iz povijesti hrvatskog školstva i pedagogije, različitog opsega, količine podataka i ideološke interpretacije. Monografije povijesti pedagogije i školstva treba razlikovati od građe za to područje koja je također izdavana u posebnim knjigama.

Izložba otkriva do sada neispričane priče muzealki i njihov doprinos razvoju zagrebačkih muzeja i kulture. Posjetitelji će imati jedinstvenu priliku naučiti o povezanosti ova četiri muzeja kao i priča koje su dijelile prve muzealke u njima zaposlene

Uz 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Armenije (1994 .- 2024.) Armensko-hrvatska zajednica u Zagrebu organizirala je 1. Dane armenske kulture u Hrvatskoj. U šest dana, koliko je manifestacija trajala, hrvatskoj su javnosti predstavljeni najpoznatiji umjenici i umjetnička ostvarenja iz prebogate armenske povijesti i kulturne baštine

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja

TEMA BROJA Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena
U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Više od 700 djece i mladih iz 90 škola diljem Hrvatske u protekla je dva mjeseca stvaralo radove o miru, nenasilju, različitosti, rodnoj ravnopravnosti, integraciji i klimatskoj pravdi u sklopu 16. kreativnog natječaja „Oboji svijet!” Foruma za slobodu odgoja.

Pritisci zbog ocjena, prijetnje žalbama, zlonamjerne pritužbe i negativne internetske recenzije neki su od načina na koje studenti pokušavaju utjecati na profesore. Istraživanje pokazuje da je zlostavljanje u akademskom okružju znatno raširenije nego na drugim radnim mjestima