Lađa, Obnovljeni Život

Kršćanska ljubav u službi bližnjega glavna je tema prvoga ovogodišnjega broja Lađe. „Ljubav otvara nove vidike, ne samo banalnog razumijevanja drugog čovjeka i onoga što ga pokreće u djelovanju, nego doslovno mijenja naš osobni svijet i stavlja ga u okvir onostranog. Onaj veo koji ljudskom oku zastire transcendenciju postaje nam vidljiv, a transcendencija se daje naslutiti; svijet se širi u onostranost i proširuje se mjesto u kojem svatko nalazi svoj dom, a taj dom je kršćanima obasjan svjetlom nade da će na kraju sve biti dobro.” Tim nas riječima uvodi u glavnu temu ovoga broja Sanja Plevko, članica uredništva Lađe. 

Upravo su vjeroučitelji oni nastavnici koji se bave temom ljubavi koja daje smisao ljudskom životu u svim njegovim vidovima, pa i onom poslovnom. Jer vjeroučiteljski poziv je upravo poziv – a ne samo posao.

U ovome su broju vjeroučitelji (i neki drugi prosvjetni djelatnici) dali svoj doprinos u metodičkim uputama kojima su predložili ideje za rad u školi te su tako Grozdana Drašković, Katarina Pučar, Janja Škraba-Stanešić, Marija Patrlj, Irena Gimpelj Gal, Sanja Minarik, Julijana Armanda, Jelena Mihalić, Petar Smontara i Barbara Sipina o ljubavi govorili svaki na svoj način. Priču je i za ovaj broj osigurala Ivanka Pejić, a u Čitaonici za velike i male književnik Stjepan Lice pisao je o Pjesmi brata Sunca.

Samootkrivanje vjeroučitelja u razredu važna je tema koja se dotiče svakog prosvjetnog djelatnika, a u razredu vjeroučitelju postaje i doprinos sadržaju koji nastoji prenijeti učenicima, o čemu piše Ivanka Petrović. S umirovljenim prof. dr. sc. Stjepanom Balobanom i njegovu doprinosu socijalnom nauku Crkve razgovarala je prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić u intervjuu, a teorijski okvir temi dali su prof. dr. sc. Nikola Vranješ u članku Skrb za bližnje kroz izričaje sinodalnosti te izv. prof. dr. sc. Anto Barišić kroz temu Civilizacija ljubavi u civilizaciji stroja, robotizacije i digitalne komunikacije. Rembrandtovu sliku Povratak razmetnoga sina u članku Lice i stopala aktualizirala je soc. dr. sc. Antonia Čačić, u Prilozima vjerskom odgoju najmlađih pisale su odgojiteljice koje se bave odgojem u vjeri, dok su u rubrici Iz različitih motrišta pisali stalni suradnici časopisa Lađa. (ri)

Obnovljeni Život

Časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol. 80., brojevi 1 i 2, 2025.

Pred nama su dva broja Obnovljenog Života u ovoj godini. U broju 1 u Uvodniku Anto Gavrić u članku pod naslovom Tražitelj istine, učitelj mišljenja i genij realnosti piše o svetom Tomi Akvinskom (1225. – 2025.) uz 800. obljetnicu rođenja jednoga od najvećih naučitelja Crkve. Hit-temom suvremene inteligencije bavi se Borut Cerkovnik u članku Neke (wittgensteinovske) napomene o etici umjetne inteligencije. 

Ivica Martinović na tragu pisama Benedikta Rogačića piše o prvim koracima Dubrovačke Republike prema novomu Časoslovu sv. Vlaha (1687.–1712.), a Nik Trontelj prikazuje doprinos fundamentalnih teologa s Teološkoga fakulteta u Ljubljani razvoju međureligijskoga dijaloga u Sloveniji. Pedagogija Paula Freirea u odgoju i obrazovanju potlačenih i marginaliziranih skupina tema je članka Marina Marjana Ninčevića, dok o ideji svećenika radnika, kao jednoj od mogućnosti borbe protiv crkvenoga neoklerikalizma piše Dalibor Milas. Ivica Musa, pak, piše o ukinuću Družbe Isusove (1773.), a uz 250. obljetnicu smrti pape Klementa XIV. (1774.).

U broju 2 u Uvodniku nalazimo članak Marijana Steinera o p. Miroslavu Vaninu SJ (1879. – 1965.), osnivatelju i prvom uredniku časopisa Život, a uz 60. obljetnicu smrti. O hrvatskom filozofu Stjepanu Zimmermannu i njegovim promišljanjima o Katoličkoj crkvi piše Ivan Macut, dok o životu i idealima hrvatskoga intelektualaca, mistika, domoljuba i emigranta Dušana Žanka piše Tama Bodor, na temelju podataka iz neobjavljene epistolarne ostavštine D. Žanka.

Molitva i odnos prema bližnjima u uvodnom dijelu spjeva Cantar de mio Cid (Pjesan o mjemu Cidu), jednome od najvažnijih spomenika španjolske srednjovjekovne književnosti, ali i europske epike uopće, koji datira iz 13. stoljeća, piše Stijepo Stjepović, koji je temi pristupio u svjetlu biblijskih paralelizama te doktrinarnih i molitvenih uzoraka.

U oba broja časopisa nalazimo prikaze i recenzije nekih novih izdanja na koja bi vrijedilo obratiti pozornost. Pritom u prvom redu mislimo na zbornik uz 70. obljetnicu života Franje Topića, o čemu piše Nevad Kahteran, te osvrt Maroja Višića na knjigu Pierrea Boutdieua Politička ontologija Martina Heideggera (broju 1), dok iz broja 2 izdvajamo prikaz knjige Danijela Tolvajčića Teodicejski problem u suvremenoj filozofiji religije, na koju se osvrće Aleksandre Golubović. (ir)