U ponuđenom prijedlogu Kurikuluma za hrvatski jezik nedostaje znanstveno-metodičko utemeljenje pristupa područjima nastavnoga predmeta i relevantna kurikularna i metodička teorija. Nadam se da će javna rasprava o kurikulumu za hrvatski jezik pripomoći doradi predloženoga Prijedloga i njegovu utemeljenja na relevantnoj mnetodičkoj literaturi koja nije zastupljena u popisu literature u predloženom kurikulumu. Bez temeljite dorade kurikul se ne može prihvatiti... Piše, prof. dr. sc. Dragutin Rosadnić, metodičar književnoga odgoja i obrazovanja
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 11 / 22.03.2016

Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru, br. 19, Zagreb – Bjelovar, 2025.

Krenulo se s dugo najavljivanom i pomno pripremanom eksperimentalnom provedbom projekta kodnog naziva „Osnovna škola kao cjelodnevna škola ‒ Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” za koju mnogi kažu da se pretvorila u cjelodnevnu nastavu. Pri kraju je i donošenje čak 148 novih strukovnih kurikuluma kojima bi se trebalo uvesti modularni pristup u obrazovanju budućih strukovnjaka. Oko nove uredbe o koeficijentima dugo su se lomila koplja i prijetilo ultimatumima da bi na kraju oni koji rade u odgoju i obrazovanju ponovno prošli kao bosi po trnju, a sve uz poklič „Za isti rad, ista plaća!”

Ovogodišnji Međunarodni dan muzeja svojom temom „Muzeji za edukaciju i istraživanje” bio je prigoda da se upozori na potencijal baštinskih ustanova u pružanju sveobuhvatnog edukativnog iskustva sa svrhom podizanja svijesti o važnosti osiguravanja jednakoga pristupa kvalitetnom obrazovanju, razvijanja inkluzivnog demokratskog društva kao temelja za gradnju održive budućnosti koja podrazumijeva i racionalno gospodarenje prirodnim resursima

Otvorit ćemo Europsku školu u Zagrebu, osnovati nacionalni kamp za rad s darovitim učenicima; otvorit ćemo škole po uzoru na koledže i uvesti u osnovne škole fakultativno učenje istarskih dijalekata; zabranit ćemo pametne satove, mobitele i laptope u školi; pokrenut ćemo reviziju školske lektire i udžbenika povijesti, a nastavu za nacionalne manjine ukinuti i svesti na izvanškolske aktivnosti; zaposlit ćemo u školama socijalne radnike te pokrenuti „prvu pomoć u školi za sve socijalne i obiteljske probleme”… samo su neki od prijedloga iz stranačkih programa vezani za obrazovanje

Pozdravljamo činjenicu što za kvalifikacije razine 4.2. u četvrtom ciklusu obrazovanja općeobrazovni dio iznosi do 40 posto ukupnog broja CSVET bodova/sati, dok u petom ciklusu općeobrazovni dio može iznositi do 45 posto, navode u HUP-u

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja

TEMA BROJA Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena
U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi