Odjel za školstvo Matice hrvatske organizirao je proteklog tjedna dvodnevni stručni skup na temu “Zdravlje je naš izbor”. Pročelnica Odjela za školstvo Ljubica Banović, inače ravnateljica zagrebačkog Učeničkog doma Marije Jambrišak, rekla nam je da zdravstveni odgoj u školama i učeničkim domovima ne nameće nikakav sustav vrijednosti, već se nude informacije, opcije i potiče na zauzimanje pravilnog stava kako bi se štitilo zdravlje i osobni integritet...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 40 / 11. 12. 2012.

Na skupu će biti svečano uručena priznanja školama u RH, članicama SHE mreže za dosadašnji rad. Posebno će bit svečano za novoimenovane škole…

Pružila se i meni još jedna prilika da ponudim svoje mišljenje, skromnu ocjenu za veliki jubilej novina za koje se mora zaista reći da su vrijedne svake hvale. Školske novine uvijek su, od prvih brojeva do današnjih dana, iskreno i ljudski govorile o vremenu i životu u kojemu su svjedočile. Iako uvjeti za njihov opstanak i rad nisu uvijek bili povoljni, ipak nikada nije nedostajalo novinara, učitelja, znanstvenika, liječnika, pravnika, književnika i drugih stručnih osoba pripravnih da u njima istaknu dobro i pozitivno u školstvu, kao i ono što to nije. Bilo je vremena oskudnih, kad se radilo više iz ljubavi, volje i potrebe za plemenitim djelom, nego za plaću i nagradu. Ne mogu spomenuti sva imena, već navesti samo one koje sam imala priliku čuti, vidjeti i upoznati.

Škole ne mogu same, nužna je suradnja s liječnicima, ali i roditeljima
Bitno je da sustavi zdravstva, obrazovanja, znanosti i sudstva zajedno osvijeste situaciju, a ona se odnosi na preventivno djelovanje i osnaživanje svih radi boljitka mentalnog zdravlja. Važno je dobrom komunikacijom ne izgubiti roditelja

Kad dođu teška vremena onda jedni drugima trebamo biti potpora
Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola održala je nedavno stručni skup za petstotinjak ravnatelja iz cijele Hrvatske na kojemu je glavna tema bila mentalno zdravlje ne samo ravnatelja i djelatnika osnovnih škola nego i mentalno zdravlje učenika. Djeca s kojom radimo odrastaju u svijetu koji je brz, zahtjevan i često nepredvidiv. Iza njihovih osmijeha i ocjena često se kriju brige za koje nema mjesta u školskim bilješkama, a to su tjeskoba, nesigurnost, osjećaj da nisu dovoljno dobri, da ne mogu ispuniti očekivanja

Kako se nastavna godina bliži kraju, preopterećenost obvezama pritišće sve veći broj učenika i učenica, ali i djelatnika škola. Već nekoliko godina svjedočimo zabrinjavajućem broju djece koja se vrlo teško nose za zahtjevima života i školovanja. Kriza zahvaća socijalne i obiteljske odnose, školske obveze kao i hobije

Školska knjižničarka Julija Dujić i psihologinja Petra Gotić Marčec osmislile su projekt koji će provoditi s učenicima sedmih razreda kako bi osvijestile njihove navike, potrebe i potencijalne rizike povezanih s korištenjem društvenih mreža

Na početku Europskog tjedna mentalnog zdravlja Stručna skupina Europske komisije za dobrobit u školama objavila je 13. svibnja dva nova skupa smjernica za tvorce obrazovnih politika, ravnatelje škola i edukatore kako bi im se pomoglo u suočavanju s izazovima povezanima s dobrobiti i mentalnim zdravljem mladih i nastavnika.

Zaključili smo da moramo sami pokrenuti promjene i više se educirati kako bismo znali prepoznati probleme mentalnog zdravlja i pomoći mladima u našoj školi – kažu nastavnici

Činjenica da su mobiteli loši za fizičko zdravlje djece jer zbog sjedilačkog stila života sve je više pretilosti, dijabetesa, problema s kralježnicom i kratkovidnošću. Djeca su nespretna, ne znaju se penjati, trčati, uhvatiti loptu rukama, ne znaju pasti. Ne znaju držati pribor za jelo, olovku, a grafomotorika im je također loša. Narušeno je i mentalno zdravlje učenika, ne mogu zadržati pažnju na satu, nemaju fokus na učenje, a mobiteli utječu na njihovu emocionalnu stabilnost, na njihov društveni život, budući da se sve manje druže s vršnjacima, sve manje razgovaraju, ne prepoznaju tuđe emocije, ne razvijaju empatiju niti socijalnu inteligenciju.

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja