Predstavnici devet sindikata koji djeluju u javnim i državnim službama pobunili su se protiv Zakona o plaćama u javnome sektoru, za koji kažu kako je zapravo „Zakon o smanjenju plaća”. Željko Stipić iz Sindikata Preporod i Branimir Mihalinec iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama kazali su kako će se nakon dva mjeseca, te više održanih sastanaka predstavnika vlasti predvođenih ministrom Mirandom Mrsićem i sindikalnih predstavnika, Zakon o plaćama naći u saborskoj proceduri donošenja...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 39 / 10. 12. 2013.

Jedan je od razloga zaostajanja plaća u prosvjeti nizak koeficijent „nositelja” sustava, učitelja i nastavnika. Neki rješenje vide u povećanju koeficijenata za osam posto za sva radna mjesta, uz uvjet da svi koeficijenti usporedivih zanimanja drugih službi ostaju isti

Uredba kojom je izvršena najveća i povijesna reforma plaća u državnim i javnim službama, barem tako tvrde u Vladi, od ovog mjeseca donosi rast plaća za oko 244 tisuće zaposlenika. Neki će biti zadovoljni, a neki već unaprijed izražavaju svoje nezadovoljstvo tvrdeći da je cijela reforma otišla u krivo budući da i dalje ostaju značajne razlike koje samo pokazuju i dokazuju da onaj temeljni princip „za isti rad ista plaća” ipak nije dosljedno ispoštovan. A to najviše osjećaju svi zaposleni u sustavu odgoja i obrazovanja ˗ od spremačica i domara do ravnatelja

Nastavnička plaća u travnju barem 160 eura veća, najlošije su prošle spremačice
Uredba kojom je izvršena najveća i povijesna reforma plaća u državnim i javnim službama, barem tako tvrde u Vladi, od ovog mjeseca donosi rast plaća za oko 244 tisuće zaposlenika. No, onaj temeljni princip „za isti rad ista plaća” ipak nije dosljedno ispoštovan. A to najviše osjećaju svi zaposleni u sustavu odgoja i obrazovanja ˗ od spremačica i domara do ravnatelja

Da je riječ o iznimno kompliciranom zahvatu s novim poretkom koeficijenata zbog činjenice da javne službe obuhvaćaju velik broj zaposlenika jasno je od početka Vladine najave „reforme plaća” u svrhu postizanja ravnopravnijih odnosa. Po strani nedoumica zašto je tako ozbiljan i opsežan posao, za koji je bilo jasno da će izazvati različite reakcije, ostavljen za posljednje mjesece pred parlamentarne izbore, činjenica je da je u tjednima za nama teško naći užareniji krumpir od ovoga. Vladi pritom ide na ruku činjenica da sindikati javnih i državnih službi, unatoč i ranijim primjerima nesuglasja, u posljednja dva i pol desetljeća nikada nisu bili manje složni

Da je riječ o iznimno kompliciranom zahvatu s novim poretkom koeficijenata zbog činjenice da javne službe obuhvaćaju velik broj zaposlenika jasno je od početka Vladine najave „reforme plaća” u svrhu postizanja ravnopravnijih odnosa. Po strani nedoumica zašto je tako ozbiljan i opsežan posao, za koji je bilo jasno da će izazvati različite reakcije, ostavljen za posljednje mjesece pred parlamentarne izbore, činjenica je da je u tjednima za nama teško naći užareniji krumpir od ovoga. Vladi pritom ide na ruku činjenica da sindikati javnih i državnih službi, unatoč i ranijim primjerima nesuglasja, u posljednja dva i pol desetljeća nikada nisu bili manje složni...

Sustav obrazovanja trebao bi biti jedan od najvećih dobitnika kada je riječ o novim koeficijentima. Plaće učitelja trebale bi rasti do 12 posto kroz koeficijente, odnosno ukupno s novom osnovicom 17 posto. Međutim, pojedine kategorije za koje se smatra da su godinama zakinute za više koeficijente sada bi trebale osjetiti najviši rast plaća.


Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja