Prvi put od 2001. godine, otkad vrijede dosadašnje uredbe o koeficijentima za izračun plaća u državnoj službi i javnim službama ‒ a otada su uredbe mijenjane 62 puta, Vlada je donijela osam novih uredbi o koeficijentima za regulaciju plaća pod motom „jednaka plaća za jednak rad”. Od 1. ožujka planiran je rast plaća za oko 244 tisuće zaposlenika, a „povijesna reforma sustava plaća” teška je 1,63 milijarde eura. Premijer Andrej Plenković pritom tvrdi kako se novim uredbama pokušalo objektivno vrjednovati plaće, jednostavnije i pravednije kategorizirati radna mjesta. Tako je broj radnih mjesta u državnoj službi smanjen je s 1575 na 898, a u javnima s 965 na 487 radnih mjesta. Premijerova je ključna poruka glasila ‒ politika je Vlade povećanje plaća unatoč krizama, u koje je, osim potresa, pandemije, energetske krize, rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, svrstao i afričku svinjsku kugu te ekstremne vremenske nepogode. Vlada je pokušala brojkama prikazati „rekordan rast plaća” od 2016. do danas. Po predočenim podatcima, minimalac je u tom razdoblju uvećan za 103 posto, odnosno sa 414 na 840 eura; prosječna plaća rasla je 59 posto, odnosno sa 749 na 1191 euro, a navedeni su i podatci o najvišoj stopi zaposlenosti od 70 posto. Očuvano je 800 tisuća radnih mjesta i likvidnost 130 tisuća poduzeća. ‒ Sada je neto plaća od tisuću eura najniža prosječna plaća za radna mjesta administrativnih radnika. Uspjeli smo objektivno vrjednovati radna mjesta i uspostavili smo središnje tijelo za praćenje sustava plaća ‒ izjavio je Plenković. Javnosti su predočeni podatci o rastu prosječne plaće ovisno o stručnoj spremi. Zaposlenici sa srednjom stručnom spremom na plaći od travnja osjetit će rast od 47 posto u odnosu na ožujak prošle godine, odnosno prosječna plaća rast će im na 1161 euro. Onima s višom stručnom spremom rast iznosi 48 posto (prosječna plaća u travnju iznosit će 1439 eura), dok će najmanji postotni rast bilježiti državni službenici i namještenici s VSS-om (28 posto) s plaćom od 1. ožujka od 2016 eura. S obzirom na to da oko trećine radnih mjesta u javnim službama otpada na sektor obrazovanja, čiji su sindikati proteklih mjeseci pokazali i najveći interes odnosno zabrinutost (pa i prosvjedom) za novi sustav koeficijenata, u Vladinoj su prezentaciji učitelji i nastavnici predočeni kao primjer pomaka. Vlada prihvatila 8 od 9 sindikalnih prijedloga Vlada je dan uoči donošenja novih uredbi o koeficijentima uvažila većinu zahtjeva dvaju od četiriju sindikata obrazovanja (Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske). Njihovi su se zahtjevi odnosili na prelazak učitelja/nastavnika i stručnih suradnika u viši platni razred. Koeficijent im je, naime, sa zadnje dogovorene pozicije 1,97 ulaskom u viši platni razred porastao za 0,04, odnosno iznosi 2,01. Viši koeficijent od toga dobila je manjina učitelja i nastavnika koji su napredovali u zvanju (mentor, savjetnik i izvrsni savjetnik). ‒ Uvidom u konačni prijedlog