Dok je lani maturu prijavilo 2078 pristupnika izvan Hrvatske i onih koji su srednju školu završili ranijih godina, ove je godine takvih dvostruko više – 4112
Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ispite državne mature prijavilo je 30.703 učenika i pristupnika, nešto više nego u isto vrijeme prošle godine, kad je bilo prijavljeno 28.370 učenika i pristupnika.
Centar, naime, razlikuje ovogodišnje maturante od pristupnika koji su srednje obrazovanje završili prijašnjih godina, kao i onih koji dolaze iz drugih država.
– Ono što je osobito uočljivo jest da je znatno veći broj prijavljenih u kategoriji pristupnik, a to su oni koji su završili srednju školu izvan Hrvatske i pristupnici koji su srednje obrazovanje završili ranijih godina, pa žele prvi put položiti neki ispit ili popraviti ocjenu ako su taj ispit već položili u nekoj od prethodnih godina. Takvih je ove godine prijavljeno 4112, a prošle ih je godine bilo 2078 – otkriva ravnatelj NCVVO-a Vinko Filipović.
Iako Centar ne raspolaže odvojenim podacima, pretpostavljaju kako je znatno više kandidata koji su srednje obrazovanje završili prethodnih godina.
U Centru pretpostavljaju kako je do ovakve razlike došlo zbog porasta motiva za pristupanje maturi među pristupnicima koji žele popraviti ocjenu iz mature ili položiti obvezne ispite (u manjem broju izborne), pa i onih koji su srednje obrazovanje završili prije 2010. godine.
Tako najstariji pristupnik koji je ove sezone prijavio državnu maturu (do 15. veljače) ima 66 godina, dok je pristupnika koji su stariji od 40 godina gotovo tri stotine.
U NCVVO-u su priredili podatke o broju prijava ispita takvih pristupnika. Hrvatski jezik prijavio je 121 kandidat stariji od 40, matematiku na višoj razini u toj je dobnoj kategoriji prijavilo 45 pristupnika, a matematiku na osnovnoj razini – 107. Engleski na višoj razini prijavilo je 40 osoba starijih od 40 godina, a na višoj razini njih 63. U istoj dobnoj skupini izborne ispite prijavilo je manje kandidata, primjerice fiziku 24, kemiju 28, biologiju 26, psihologiju 17, a sociologiju 11. Ostale izborne predmete prijavilo je manje od deset kandidata starijih od 40 godina (primjerice, politiku i gospodarstvo devet, informatiku osam, a filozofiju šest).
Znatno je veći broj prijavljenih za ispite državne mature iz obveznih predmeta (hrvatskog jezika, matematike i engleskog jezika) te fizike, biologije, politike i gospodarstva kao izbornih predmeta. Jedini predmet za koji je prijavljen manji broj kandidata u odnosu na prošlu godinu jest – informatika.
Sumarno gledano, maturu je do 15. veljače prijavilo gotovo 16 tisuća učenika strukovnih škola te oko 10.600 učenika gimnazija. Polaganje ispita iz hrvatskog jezika prijavilo je gotovo 30 tisuća kandidata, matematiku (viša razina) 11.302 kandidata, odnosno na osnovnoj razini njih 18.803.
Engleski na višoj razini prijavilo je 16.804 kandidata, a na osnovnoj manje – 11.818.
U prijavama za izborne predmete i ove godine prednjači fizika (8168), a slijede biologija (6013), politika i gospodarstvo (4646), kemija (4383), psihologija (3230) i informatika (2643).
– Do 1. svibnja slijedi razdoblje u kojem svi prijavljeni mogu iz opravdanih razloga odjaviti neki ispit ili promijeniti razinu. Koliko će stvarno ove godine biti maturanata i pristupnika na ispitu državne mature vidjet će se pouzdanije tek nakon početka svibnja, ali ni tada to neće biti konačan broj. On će se sa sigurnošću znati tek nakon posljednjeg ispita koje će učenici pisati 26. lipnja – kaže Filipović.
Kako tumače u NCVVO-u, ispit iz Hrvatskog jezika je pisan u vremenu od 9 do 12 sati „što znači da objava fotografija dijela ispita nije mogla nikako utjecati na regularnost provedbe ispita“
S obzirom na nastavak dojava o eksplozivnim napravama u dijelu škola, Ministarstvo je ravnateljima srednjih škola dalo naputak što činiti ako prime prijetnje
To ne znači da odobravamo korištenje mobitela, to i dalje ostaje prekršaj koji će se sankcionirati. S trenutnim pravilom, nalazimo se u situaciji da učenici gube ispite koje su napisali, a da čak i ne koriste mobitel, već ga imaju uz sebe, izjavio je Vinko Filipović
Predložena izmjena sugerira da bi maturanti, umjesto interpretacija dubokih etičkih i moralnih dilema studenta Raskoljnikova, mogli raspravljati o tome kako je odjeven, čime se izravno narušava dostojanstvo čitanja, književnosti i samog čina maturalnoga ispita
Kao nastavnici Hrvatskoga jezika u završnim razredima gimnazije često mi je popis od šest djela na osnovu kojih se piše esej na maturi tijekom nastavne godine neugodno visio nad glavom – neprestano sam se bojala da nisam dovoljno obrađivala s njima baš ta djela
Objavljeni su konačni rezultati prvoga roka državne mature za ovu školsku godinu, a Gimnazija Antuna Gustava Matoša – Zabok napravila je analizu uspjeha svojih maturanata. Od njih 95, 89 je položilo državnu maturu u prvom roku s izvrsnim rezultatima
Slaba trojka prosječna je ocjena prošlogodišnje mature, pokazuju novi podatci Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih objavljeni u Školskom e-Rudniku. Najviša prosječna ocjena na razini A na ljetnom roku bila je 2,95, a na razini B 2,79. Na jesenskom roku prolaz je bio kroz ušicu igle - razina A 1,95, razina B 2,04
Iako je Gad Zagreb po ukupnim rezultatima državne mature na prvome mjestu u ispitima hrvatskog jezika, matematike (viša razina), fizike i kemije, nova analiza ispita razrađena po osnivačima pokazuje kako pojedine manje županije – poput Međimurske – ostvaruju bolje rezultate.
Za ocjenu dobar prag prolaznosti iznosit će 50 posto, za vrlo dobar 70 posto, a za odličan 85 posto. Prag prolaznosti za dovoljan iznosit će 25 posto za matematičko-prirodoslovno područje, odnosno 30 posto za jezičnu komunikaciju i društveno područje
Iako je u tom dijelu testa iz hrvatskog jezika zabilježen blagi napredak u odnosu na prošlu godinu, evidentno je, poručuju iz NCVVO-a, da bi u školama na razvoju vještine pisanja trebalo ozbiljnije poraditi
Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić