Kako dostavljači kupuju vlastito radno mjesto, unajmljuju opremu po cijeni zlata i postaju žrtve pravnog kaosa?
Piše David Marić, XII. gimnazija, Zagreb Dana 7. siječnja 2026. na -9 stupnjeva napadalo je preko 20 cm snijega. Dok su se drugi radovali praznicima i sanjkanju na Sljemenu, tridesetpetogodišnji Nepalac Sudžan, daleko od žene i djece, trljao je ruke u tankim vunenim rukavicama. U glavi je već računao koliko će biti sporije i opasnije pedalirati unajmljenim biciklom po snijegu. Njegov razbijeni mobitel zasvijetlio je. Nije stigla poruka od Wolta za novu narudžbu, već od „bossa” na WhatsAppu: „Dug za prosinac je 405 eura. Donesi sutra u gotovini ili ti poništavam papire.” Sudžan ne duguje novac jer je posudio. On duguje novac jer radi. Kažu da je vrijeme novac, no kako zaraditi ako stalno moramo kupovati još vremena? U normalnoj ekonomiji radnik prodaje svoje vrijeme za novac. U ekonomiji hrvatskih digitalnih platformi, 2024. godine startali smo s potpunom inverzijom rada. Prema podacima MUP-a za 2025. godinu, izdano je 170.723 dozvola za boravak i rad. Ipak, glavni igrači ove priče nisu mobilne aplikacije poput Wolta ili Glova, već posredničke tvrtke – tzv. agregatori. Oni su formalni poslodavci i profiteri loše reguliranog zakona. Pronašli su rupu u sustavu i drže ljude poput Sudžana u šaci. Feniks tvrtke Tko provodi tu legalnu eksploataciju? Dolazak do vlasnika agregatorskih tvrtki težak je kao probijanje kroz džunglu s nožem za marmeladu u ruci. Mnoge takve tvrtke posluju u sjeni. Na službene upite dvjema do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Komunikacija s radnicima odvija se isključivo putem WhatsAppa. Njihov je model poslovanja jasan: osnivaju se j.d.o.o. tvrtke s minimalnim kapitalom. Posluju godinu ili dvije, nagomilaju porezni dug, a zatim odu u stečaj. Radnici se prebacuju na novu tvrtku, nazovimo je „Beta Optimus”, a vlasnici ostaju isti – samo s punijim džepovima, skriveni iza odvjetničkih ureda. Nema šaltera ni osobe kojoj se Sudžan može požaliti. Postoji samo algoritam i IBAN za uplatu „duga”. Naručio sam Glovo, ne očekujući da će mi puding dostaviti Rahul, profesor matematike iz Indije spreman za razgovor. Pokazao mi je kako sustav izgleda u njegovom novčaniku. Odgovor leži u birokratskom paklu o kojem mi je svjedočio bivši direktor jednog jadranskog hotela: „To nije biznis, to je administrativni mazohizam. Država je postavila pravila tako kruto da potiče sivu zonu. Agregator je postao nužno zlo koje je shvatilo da na birokraciji može zaraditi više nego na samom radu.” Sustav funkcionira po principu spojenih posuda. Da bi strani radnik zadržao vizu, mora primati najmanje minimalnu propisanu plaću. U 2025. godini taj bruto iznosi 970 €. Za poslodavca to znači ukupan trošak od oko 1.130 € (bruto 2). Problem nastaje u siječnju, kada se grad ohladi i narudžbe utihnu. Sudžanova aplikacija tada pokazuje jedva 600 € prometa. Državu nije briga za promet; ona traži doprinose na minimalac. Agregator ne želi gubitak. Radnik ne želi deportaciju. Da bi agregator izbjegao minus, nastupa inverzija. „Ti meni daješ razliku”, rečenica je koju
Nastavite čitati uz pretplatu
Otključajte cijeli članak, stručne savjete i digitalnu arhivu Školskih novina.
Odaberite pretplatu koja odgovara vašim navikama čitanja.
Duljina pretplate
Godišnja
Vrsta pretplatnika
Fizička osoba
UPOZNAJTE NAS
Ogledni primjerak
Upoznajte Školske novine
Besplatno
Ukoliko još niste sasvim sigurni da se želite pretplatiti, ovdje možete naručiti broj Školskih novina. Ogledni primjerak može se naručiti samo jednom i pod uvjetom da ranije niste bili pretplaćeni na naše novine.
Pretplatite se na naše tiskano izdanje koje uključuje i potpuni pristup digitalnom sadržaju na našoj platformi, uključujući i digtalna izdanja tjednika.
ČITAJTE BILO GDJE
Digitalna
Godišnja pretplata
53,00 €
53,00 €
Ukoliko se želite pretplatiti na naš sadržaj ali ne želite primati tiskana izdanja možete se pretplatiti isključivo na pristup digitalnom sadržaju putem naše platforme.