Prema rezultatima novog istraživanja PISA 2025, hrvatski su se učenici popravili u prirodoslovnoj i matematičkoj pismenosti, u čitalačkoj pismenosti otprilike su na istoj razini kao i u prethodnom ciklusu provedenom u 2022. godini, no i dalje u svim ovim područjima zaostaju za prosjekom zemalja OECD-a. Istraživanje PISA 2025 provedeno je u 91 zemlji u proljeće 2025., u Hrvatskoj među 6.424 petnaeestgodišnjih učenika u 268 osnovnih i srednjih škola. Unatoč nešto boljim rezultatima i boljem pozicioniranju Hrvatske među drugim europskim zemljama, to se dijelom može pripisati činjenici da su učenici u zemljama OECD-a generalno pali u svojim postignućima, a diljem svijeta osobito se bilježi pad čitalačke pismenosti.

U prirodoslovnoj je pismenosti Hrvatska ostvarila 476 bodova, šest manje od prosjeka OECD-a, i popela se s 36. na 33. mjesto na ljestvici 91 zemlje. U čitalačkoj pismenosti smo na otprilike istom 29. mjestu, a u matematičkoj pismenosti naši su se učenici popeli sa 40-tog na i dalje ispodprosječno 36. mjesto. Visok je postotak učenika koji nisu dosegnuli ni osnovnu razinu znanja – u prirodoslovlju ih je 25 posto, u čitalačkoj pismenosti 32 posto, a u matematici 36 posto. Na najvišim je razinama njih između tri i pet posto. 

Finska u padu

Najboljim plasmanom na PISA istraživanju i dalje dominiraju učenici iz azijskih obrazovnih sustava, iz Kine, Singapure, Makaa, Japana, a visoki plasman bilježe i Kanada, Novi Zeland i Australija... Dok je godinama Finska glasila za najbolji europski obrazovni sustav, sada se među zemljama OECD-a najviše na ljestvici plasirala Estonija, koja već neko vrijeme pokazuje izvrsne obrazovne ishode, a zatim i Irska. Zanimljivo je da su se iza nas plasirale države poput Norveške, Izraela, Malte, što prema tumačenju iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) ukazuje da veća ulaganja i veće plaće učitelja i nastavnika ne jamče i vrhunske rezultate učenika.

Zbog ovakvih rezultata, iz NCVVO-a pozivaju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) da do kraja godine započne poboljšavanje postojećih kurikuluma, donesenih prije sedam godina. 

- Nužna nam je promjena kurikuluma iz svih predmeta, kako bi naši učenici popravili svoje rezultate. Nema tako dobrog kurikuluma da se on ne bi mogao dodatno poboljšati, poručio je ravnatelj NCVVO-a, Vinko Filipović s današnjeg predstavljanja rezultata PISA 2025. Posebno bi, smatra, trebalo poboljšati kurikulum informatike. U računalnom rješavanju problema, naime, hrvatski su učenici ostvarili 464 boda, za 36 manje od OECD prosjeka, a osnovnu razinu nije uspjelo zadovoljiti oko 34 posto učenika.  

Gimnazijalci su, pokazalo se i u ovom istraživanju, u svim područjima uvjerljivo uspješniji od učenika strukovnih škola, osobito trogodišnjih i onih s jednogodišnjim ili dvogodišnjim programom. U tim školama čak 60 do 80 posto učenika ne dostiže osnovnu razinu znanja i kompetencija. Vidljive su i razlike među djevojčicama i dječacima, jer djevojčice u pravilu postižu više bodova u svim područjima, izuzev matematike i računalnog rješavanja problema gdje ta razlika ide u korist dječaka.

Zamjetne su i regionalne razlike u rezultatima - Grad Zagreb prednjači u svim područjima, a slijede ga sjeverna i zapadna Hrvatska, dok su u ostatku zemlje rezultati nešto lošiji. Učenici boljeg socioekonomskog statusa, pokazalo se, postižu bolje rezultate na PISA testu. 

Vršnjačko nasilje

PISA 2025 po prvi puta je mjerila znanje i stavove učenika o zaštiti okoliša. Zanimljivo je da su nam učenici u tom pogledu iznadprosječni, i u velikoj mjeri vjeruju da osobnim angažmanom mogu postići promjene u zaštiti okoliša. Na dnu ove ljestvice nalaze se nizozemski učenici, koji su u pogledu ekologije i vjere u uspjeh vlastitog angažmana u zaštiti okoliša, pokazalo se, potpuni defetisti. PISA 2025 pokazala je, osim toga, da Hrvatska stoji bolje od prosjeka u pogledu disciplinskog ozračja u školi, a naši su učenici znatno manje izloženi vršnjačkom i elektroničkom nasilju. Unatoč uvriježenom mišljenju o raširenosti cyberbulliynga među našim tinejdžerima, PISA 2025 govori da je ovog oblika zlostavljanja u hrvatskim i talijanskim školama najmanje u odnosu na sve ispitivane zemlje svijeta. 

Naši učenici digitalnim se alatima služe u prosjeku jednako često kao i njihovi inozemni vršnjaci. U NCVVO-u ocjenjuju da bi se opći pad čitalačke pismenosti mogao povezati s takvim navikama današnjih učenika. „Sigurno je da na to utječe način komunikacije, društvene mreže i ostalo, no utjecaj umjetne inteligencije na postignuća učenika tek treba istražiti“, komentirao je Filipović. 

Zanimljiv je podatak da su učenici hrvatskih škola u značajno većoj mjeri nego pred tri godine iskazali stav da imaju podršku svojih nastavnika, dok kod roditeljske podrške to nije slučaj. Ipak, u oba ova segmenta iznad smo prosjeka zemalja OECD-a. „Zanimljivo je da roditelji često rade pritisak na nastavnike kad je riječ o njihovoj djeci, ali kad je riječ o roditeljskoj podršci učenicima, tada je trend negativan“, komentirao je Filipović.