U svim dosadašnjim ciklusima u kojima su naši učenici sudjelovali pokazalo se da nismo ni tako loši, ni tako dobri i da se vrtimo stalno oko istih veličina i parametara koji su viši od aritmetičke sredine rezultata koje postižu sve zemlje. I taj podatak samo znači da nismo toliko loši u usporedbi sa zemljama koje su razvijenije i bogatije i mnogo više izdvajaju za obrazovanje od nas...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 03 / 29.01.2019

Evaluacijom je obuhvaćeno 4150 odgovora učenika, 848 nastavnika te 143 ravnatelja i stručnih suradnika, a izvješće je podijeljeno u osam poglavlja

Novo izvješće Eurydicea pokazuje da digitalna opremljenost škola ne jamči i razvijene digitalne kompetencije učenika. U Hrvatskoj je minimalno drugu razinu računalne i informacijske pismenosti dosegnulo tek 53 posto učenika, dok ih je 47 posto ostalo ispod tog

Svaki učitelj i nastavnik upućen u hrvatsku nastavu u inozemstvu primat će primjerak Školskih novina. Sustavom hrvatske nastave obuhvaćeno je oko 5300 učenika s kojima rade 92 učitelja u 11 zemalja Europske unije te 11 izvan EU-a

Istaknuto je kako mnoge škole nisu u potpunosti spremne za uvođenje modularne nastave zbog nedostatka odgovarajuće opreme i infrastrukture koja bi omogućila kvalitetnu realizaciju nastave u skladu s novim pristupom

Mnogi se miješaju u obrazovanje, a vlast najmanje sluša struku
Trebali bismo se svi dobro zamisliti, objektivno i smireno promotriti stvari i shvatiti da odgoj i obrazovanje kao vrlo važnu i ozbiljnu djelatnost ne možemo promatrati kao nogometni zaljubljenici nogomet, praviti se da o njoj svi sve znamo i inzistirati na tome da se glas svih i čuje, a što je još važnije uvaži i posluša pa da nositelji prosvjetne politike sve probleme i dileme, sve promjene, reforme, eksperimente, inovacije rješavaju i donose na temelju stavova i traženja neupućene javnosti umjesto na temelju stručnih i znanstveno utvrđenih činjenica. Uostalom, obrazovanje je puno, puno više od obične igre
Napisao Marijan Šimeg

Uz 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Armenije (1994 .- 2024.) Armensko-hrvatska zajednica u Zagrebu organizirala je 1. Dane armenske kulture u Hrvatskoj. U šest dana, koliko je manifestacija trajala, hrvatskoj su javnosti predstavljeni najpoznatiji umjenici i umjetnička ostvarenja iz prebogate armenske povijesti i kulturne baštine

Konfliktni odnosi u obitelji najveći su izvor nejednakih prilika u obrazovanju učenika
Provedena je serija istraživanja o nejednakostima od rane i predškolske do odrasle dobi, među ostalim koja pokazuju kako je podrška stručnih suradnika u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te razrednoj nastavi veća u razvijenijim regijama Hrvatske, a manja u slabije razvijenim regijama (Središnja Hrvatska i Slavonija). Najviše iskustva u individualiziranim oblicima podrške djeci imaju učitelji razredne nastave u dobi od 40 i više godina s radnim stažem od šest i više godina, a najmanje mlađi učitelji s manje radnog iskustva

Predstavljena knjiga Mirjane Kasapović: Zbogom postjugoslavenstvu! – Prilog demitologizaciji hrvatske politike i društva, u izdanju Školske knjige

Pitanje je koliko povratne informacije kao i one iz svih drugih istraživanja mogu biti korisne prosvjetnoj politici, prosvjetnoj vlasti, pripadajućim agencijama da na temelju njih redefiniraju i stručno usavršavanje učitelja, i formalno obrazovanje u kojemu će biti puno više dokimologije, i kurikulume pojedinih predmeta, metode poučavanja, praćenja i vrjednovanja postignuća učenika

Autori Jakov Erdeljac, asistent na Fakultetu hrvatskih studija, i Tomislav Dretar, asistent na Institutu za filozofiju, predstavili su svoje djelo ozaljskoj, zagrebačkoj i varaždinskoj publici

Nestranačka Iva Ivanković (40) nova je državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, zadužena za osnovno i srednje obrazovanje. Na ovome je mjestu zamijenila bivšega državnog tajnika Tomislava Paljka iz kvote Reformista. Iva Ivanković završila je logopediju na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, a doktorsku disertaciju branila je iz područja pedagogije na Filozofskom.

Mnogi se miješaju u obrazovanje, a vlast najmanje sluša struku
Trebali bismo se svi dobro zamisliti, objektivno i smireno promotriti stvari i shvatiti da odgoj i obrazovanje kao vrlo važnu i ozbiljnu djelatnost ne možemo promatrati kao nogometni zaljubljenici nogomet, praviti se da o njoj svi sve znamo i inzistirati na tome da se glas svih i čuje, a što je još važnije uvaži i posluša pa da nositelji prosvjetne politike sve probleme i dileme, sve promjene, reforme, eksperimente, inovacije rješavaju i donose na temelju stavova i traženja neupućene javnosti umjesto na temelju stručnih i znanstveno utvrđenih činjenica. Uostalom, obrazovanje je puno, puno više od obične igre
Napisao Marijan Šimeg