Trideset godina, prvih

Hrvatski školski sindikat Preporod osnovan je 11. lipnja 1994. godine. Najprije je okupljao samo djelatnike osnovnih škola, a od 1996. godine i zaposlenike u srednjoškolskom sustavu. Ovih je dana Preporod skromnim svečanostima u svojih više od 500 podružnica obilježio tri desetljeća djelovanja. Povod je to za razgovor s predsjednikom Željkom Stipićem. Kako je sve krenulo? Kako su radnici u školama, uz prethodno osnovan srednjoškolski, takozvani „varaždinski sindikat”, dobili još jedan manjinski sindikat? Sve se oko nastanka našeg sindikata događalo u zaista turbulentnim okolnostima. S jedne strane živjelo se u okolnostima zamrznutog rata, dok su se s druge strane u javnom i političkom prostoru stidljivo počela postavljati socijalna pitanja, a među njima i zahtjevi za povećanjem plaća. Iako su postsocijalistički sindikati formirani nekoliko godina ranije, tek tada oni započinju disati punim plućima. U obrazovanju sve konce u rukama drže dva većinska sindikata. Radi nezadovoljstva njihovim radom sve češće ih kritiziraju, i to ne samo njihovi članovi, nego se i u javnom prostoru sve glasnije čuju kritike na račun rada sindikalnih vođa. Sam je nastanak Preporoda povezan s dva događaja. Neuspješnim su se pokazala sva nastojanja da se raščisti situacija oko evidentnih malverzacija u sindikalnom poduzeću Štreber koje je poslovalo pod okriljem Sindikata hrvatskih učitelja. Afera je razotkrivena zahvaljujući hrabrosti kolegice Nade Barte, eshauovske računovotkinje. Javnosti je uglavnom nepoznato da je kolegica Barta bila „zviždačica” prije pojave onih koje se naziva prvim hrvatskim zviždačicama. Kompromitirajuće dokumente ona je predala policiji, nakon čega je financijska policija pročešljala sindikalno poslovanje, a za svoj je pošten čin kolegica Barta kažnjena otkazom. Istodobno sa svim tim događajima, skupina nezadovoljnih povjerenika u SHU-u pokušava pokrenuti pitanje odgovornosti tadašnje predsjednice Mirjane Špoljar. Kako pokušaji nisu dali rezultata, kritičarima nije preostalo ništa drugo nego pokrenuti osnivanje sindikata. Za vrijeme finalizacije ove aktivnosti događa se štrajk u školama koji nije dao rezultata, jer se većinski osnovnoškolski sindikat dogovorio s Vladom i na cjedilu ostavio druge sindikate koji su odlučili štrajkati. U dvije riječi, nastanak novog sindikata pokrenuli su lopovluk i izdaja. Na primjeru Preporoda pokazalo se da je dug put od nastanka sindikata do njegove pune afirmacije. Odakle toliki otpori radu Preporoda? Što se pokazalo presudnim u slamanju tih otpora? Osporavatelji našeg osnivanja i djelovanja bili su po mnogočemu najjači sindikati u zemlji. Većinski su sindikati u znatnoj mjeri svoje djelovanje poistovjetili s nastojanjem da mi budemo zbrisani sa sindikalne scene. Oni su imali sve u čemu smo mi oskudijevali: snažnu organizaciju, novac, imovinu, političke veze... Sve ovo koristili su u borbi protiv nas. Čak i kada su dva većinska školska sindikata bila u zavadi, čvrsto ih je povezivala netrpeljivost prema