Za našu školu najteži je trenutak bila najava zatvaranja škole zbog nepovoljne demografske situacije u središtu grada, a posljedice smo osjećali godinama. Tek smo se ove godine malo oporavili i upisali nešto više učenika. Svih smo se proteklih godina morali stoga znatno više truditi i isticati u zajednici svoje prednosti. Stoga u našoj školi učenik nije samo broj... Piše Višnja Reljić, ravnateljica OŠ Ivana Gundulića, Zagreb...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 29 / 29.09. 2015.

Vrijednost susreta jest zajedničko okupljanje ravnatelja osnovnih i srednjih škola, s ciljem otvaranja prostora za snažnije povezivanje, razmjenu iskustava i primjera dobre prakse te zajedničko promišljanje o izazovima koji oblikuju budućnost hrvatskih škola

Škole i sveučilišta u Finskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Španjolskoj isprobali su više od 60 praktičnih mjera – od postavljanja solarnih panela i praćenja potrošnje energije do sadnje vrtova za očuvanje bioraznolikosti i preuređenja sustava recikliranja

Učenici danas provode više vremena u školi, no dio domaćih zadaća i učenja obavlja se tijekom nastave, što znatno smanjuje opterećenost kod kuće. Takav način rada omogućuje jednake mogućnosti za sve učenike

Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru, br. 19, Zagreb – Bjelovar, 2025.

Ivan Rodić, novinar-urednik i direktor Školskih novina 1984. ‒ 2013.
U Školske sam novine došao raditi 1984. godine. Do tada sam, odmah nakon diplomiranja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, osam godina radio kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti u srednjim školama, najprije u Srednjoškolskom centru u Orahovici (onda se zvala Slavonska Orahovica), a potom punih pet i pol godina u današnjoj V. gimnaziji u Zagrebu.

Krenulo se s dugo najavljivanom i pomno pripremanom eksperimentalnom provedbom projekta kodnog naziva „Osnovna škola kao cjelodnevna škola ‒ Uravnotežen, pravedan, učinkovit i održiv sustav odgoja i obrazovanja” za koju mnogi kažu da se pretvorila u cjelodnevnu nastavu. Pri kraju je i donošenje čak 148 novih strukovnih kurikuluma kojima bi se trebalo uvesti modularni pristup u obrazovanju budućih strukovnjaka. Oko nove uredbe o koeficijentima dugo su se lomila koplja i prijetilo ultimatumima da bi na kraju oni koji rade u odgoju i obrazovanju ponovno prošli kao bosi po trnju, a sve uz poklič „Za isti rad, ista plaća!”

Nakon što su ravnatelji gimnazija iz Zagreba, s Gradom i sindikatom prosvjedovali protiv ideje o 28 učenika po razredu, što je „ozbiljna opasnost za kvalitetno obrazovanje, ali i znatan pedagoški i organizacijski izazov”, u Ministarstvu su dva dana nakon završetka javne rasprave odustali od svog prijedloga

Otvorit ćemo Europsku školu u Zagrebu, osnovati nacionalni kamp za rad s darovitim učenicima; otvorit ćemo škole po uzoru na koledže i uvesti u osnovne škole fakultativno učenje istarskih dijalekata; zabranit ćemo pametne satove, mobitele i laptope u školi; pokrenut ćemo reviziju školske lektire i udžbenika povijesti, a nastavu za nacionalne manjine ukinuti i svesti na izvanškolske aktivnosti; zaposlit ćemo u školama socijalne radnike te pokrenuti „prvu pomoć u školi za sve socijalne i obiteljske probleme”… samo su neki od prijedloga iz stranačkih programa vezani za obrazovanje

Od „nadzora” za vrijeme praznika do revizije predmetnih kurikuluma
Otvorit ćemo Europsku školu u Zagrebu, osnovati nacionalni kamp za rad s darovitim učenicima; otvorit ćemo škole po uzoru na koledže i uvesti u osnovne škole fakultativno učenje istarskih dijalekata; zabranit ćemo pametne satove, mobitele i laptope u školi; pokrenut ćemo reviziju školske lektire i udžbenika povijesti, a nastavu za nacionalne manjine ukinuti i svesti na izvanškolske aktivnosti; zaposlit ćemo u školama socijalne radnike te pokrenuti „prvu pomoć u školi za sve socijalne i obiteljske probleme”… samo su neki od prijedloga iz stranačkih programa vezani za obrazovanje

Pozdravljamo činjenicu što za kvalifikacije razine 4.2. u četvrtom ciklusu obrazovanja općeobrazovni dio iznosi do 40 posto ukupnog broja CSVET bodova/sati, dok u petom ciklusu općeobrazovni dio može iznositi do 45 posto, navode u HUP-u

Oni koji su u eksperimentu, hvale ga. Oni koji nisu, pronalaze nedostatke i grješke, ali sve je to normalno. Eksperiment je tek na početku, a tijekom sljedeće gotovo četiri godine mnogo će se toga iskristalizirati i pokazati je li vrijedno silnih napora, izlaska učitelja iz zone komfora i inoviranja nastavnog procesa

Climate Action Project 2023. dio je školskoga kurikuluma i kurikuluma ekonomske skupine predmeta kao što su Obiteljski posao, Statistika, Bankarstvo i osiguranje, Pravno okruženje poslovanja. U projektu sudjeluju učenici prvog i trećeg razreda