Kad bi se najprije krenulo s učenjem njemačkog ili nekog drugog stranog jezika, a tek potom s engleskim, koji je dominantan strani jezik u svijetu, porasla bi motivacija učenika za učenje drugog i svakog sljedećeg stranog jezika. Kako sada stvari stoje, uvriježeno je uvjerenje da smo poznavanjem engleskoga učinili dovoljno i da ne trebamo učiti nijedan drugi strani jezik...
Više u tiskanome izdanju ŠN, br. 3 / 30.01.2018

U osnovnim se školama nastavnici i dalje susreću s organizacijskim poteškoćama provođenja nastave drugog stranog jezika te posljedično tome sa sve češćim ispisivanjem djece

Učenicima sa slabim znanjem njemačkog jezika ljetni praznici trajat će sedam umjesto devet tjedana, a ostatak će vremena pohađati intenzivnu nastavu. Za roditelje koji ne budu poštivali novu regulativu, predviđene su novčane kazne u iznosima do 1000 eura

Dopisni član HAZU-a Stjepan Krasić došao do važnih otkrića koja mijenjaju mnogo toga što je do sada bilo uvriježeno mišljenje o hrvatskome jeziku, njegovoj povijesti, razvoju i položaju među drugim slavenskim jezivima, a pogotovo kad je riječ o početcima njegove standardizacije

Neki kroatisti tvrde da standardni hrvatski jezik nije materinski i svi ga moramo učiti u školi, a ima ih koji izjednačuju književni, standardni i materinski jezik. No, je li zaista materinski jezik isto što i standardni i možemo li ih poistovjećivati ili se materinski i standardni razlikuju?

Ako možda ne postoji suglasje u bitnim pitanjima jezikoslovne kroatistike, u našem slučaju prema nazivima i pojmovima što je književni jezik, a što je standardni i jesu li njihovi nazivi istoznačni ili se razlikuju, onda treba čuti i drugo mnijenje jezikoslovnih ustanova ili strukovnjaka u području sociolingvistike, teorije i povijesti hrvatskoga jezika

Jezik, časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god 72., br. 2. – 3., travanj – lipanj 2025.

Hrvatski jezik ima tri narječja: štokavsko, kajkavsko i čakavsko, a srpski dva: štokavsko i torlačko. Budući da među Hrvatima i Srbima prevladavaju štokavci, oni su svoje književne jezike izgradili na štokavskom narječju, ali nezavisno jedni od drugih, u različito vrijeme i na različite načine.

Uz 100. obljetnicu rođenja velikog jezikoslovca

Bila je simbol strasti prema obrazovanju, neumorne borbe za slobodu mišljenja i stvaranje prostora u kojem su se mladi ljudi mogli razvijati u slobodne, kritički osmišljene i odgovorne osobe. Kao utemeljiteljica privatnog školstva u Republici Hrvatskoj, dala je neprocjenjiv doprinos obrazovnom okružju, stvarajući školu koja je postala sinonim za kvalitetno obrazovanje, ali i za slobodu i autonomiju u učenju

U povodu 30. obljetnice Male škole hrvatskoga jezika i kulture Hrvatska matica iseljenika tiskala je priručnik Sasvim drukčiji jezik – Dramske i lutkarske scenske igre s tekstovima za ovladavanje i poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika. Osim dokumentarističke dimenzije, knjiga donosi nov i zanimljiv dramsko-pedagoški, jezično-kulturološki i glotodidaktički sadržaj

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pozdravlja skoro donošenje Zakona o hrvatskom jeziku u čijoj su izradi sudjelovala tri njezina člana (akademici Stjepan Damjanović, August Kovačec i Mislav Ježić) i čiji je prvi nacrt, koji je predložila Matica hrvatska, Odbor za normu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti podržao i dao neke prijedloge za njegovo poboljšanje.

UNESCO je upozorio kreatore politike na nepromišljeno prihvaćanje digitalne tehnologije, tvrdeći da se njezin pozitivan učinak na ishode učenja i ekonomsku učinkovitost može precijeniti, a novo nije uvijek bolje. „Ne čine sve promjene napredak. Samo zato što se nešto može učiniti ne znači da i treba biti učinjeno”, zaključuje se u izvješću.