Obrazovanje treba strukturnu promjenu, cjelovitu reformu koja podrazumijeva produljenje osnovne škole na devet godina, uvođenje izbornosti u gimnazijama te strukovno obrazovanje u kojem će se učenici upisivati u sektore, a ne u programe konkretnog zanimanja, što bi im trebalo osigurati fleksibilnost i lakše zapošljavanje unutar sektora koji su upisali....
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 16 / 28.04. 2015.

U okviru stručnog programa predstavit će se aktualne izmjene i novosti u području Zakona o radu, s posebnim osvrtom na njihovu primjenu u svakodnevnom radu odgojno-obrazovnih ustanova

Sudionici trodnevnog skupa mogli su čuti kako se pripremiti za dolazak prosvjetne inspekcije, koji su najčešći razlozi njezina dolaska u školu i – treba li zbog inspekcije oglašavati uzbunu? Kakva materijalna prava ostvaruju zaposlenici u školstvu? Kako izgleda analiza sustava ocjenjivanja rada…

Ravnatelji i odgajatelji ističu nedostatnu državnu podršku i potrebu za infrastrukturnim ulaganjima. Ipak, odgajatelji češće naglašavaju nepovoljne uvjete rada, opterećenost administrativnim obvezama i nedostatne kadrovske normative

Uz obitelj, dijete najviše vremena provodi u školi, čime su veći odgovornost, utjecaj, mogućnosti i izazovi u zaštiti, odgoju i obrazovanju djece ‒ od prepoznavanja znakova poteškoća, pružanja stručne pomoći do osiguravanja različitih oblika podrške

Iako smo mi ravnatelji često u školi na svom radnom mjestu usamljeni, osobito kada naiđemo na neki problem, znamo da do napretka ne možemo sami. Ne samo da nam treba suradnja i učenika, roditelja, nastavnika i ostalih zaposlenih nego i izrazito jako partnerstvo s osnivačem, agencijama, ministarstvom, policijom, zavodom za socijalni rad, školskim liječnicima i brojnim drugima. Jer doista treba cijelo ovo naše globalno selo da se odgoji čovjek. I ništa se ne postiže bez velikog entuzijazma, energije, upornosti, ali i jakih partnerstava i snažne podrške ˗ rekla je otvarajući skup Suzana Hitrec

Predstavljeni su projekti koji se razlikuju tematikom, ali dijele zajedničke postavke ciljeva, a to je dobrobit djece, partnerstvo s roditeljima, održivi razvoj i unaprjeđivanje kurikuluma dječjih vrtića

Vrijednost susreta jest zajedničko okupljanje ravnatelja osnovnih i srednjih škola, s ciljem otvaranja prostora za snažnije povezivanje, razmjenu iskustava i primjera dobre prakse te zajedničko promišljanje o izazovima koji oblikuju budućnost hrvatskih škola

Imamo 20-ak studija sestrinstva, na kojima godišnje diplomira između 250 i 300 magistara sestrinstva. Radnih mjesta za taj kadar u zdravstvenom sustavu nema dovoljno, a unatoč tome produciraju se nove generacije

Novi ravnatelji vrte glavom: nakon imenovanja na rukovodeću poziciju uviđaju da posao ravnatelja nije ono što su očekivali. Puno je različitih poslova koje nije moguće ni predvidjeti ni opisati. Zato je važno znati čime se ravnatelji sve bave i kakve se osobine od njih očekuju

Etičnost je ona tiha, ali presudna snaga koja razlikuje puko upravljanje od istinskog vođenja, formalni autoritet od stvarnog autoriteta, trenutni uspjeh od dugoročne izvrsnosti. Ako želimo da odgojno-obrazovne ustanove budu prostori razvoja, povjerenja i odgovornosti, moraju ih voditi ljudi čija je profesionalnost neodvojiva od moralne dosljednosti

U temi pod naslovom „Studij za ravnatelje od jeseni i u Zagrebu“ nehotično smo izostavili informaciju kako se sličan poslijediplomski specijalistički studij provodi i na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku (FOOZOS)

Studij će trajati dva semestra, provodit će ga 15 profesora Učiteljskog fakulteta, Filozofskog, Pravnog te FOI-a, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv ‒ sveučilišni specijalist vođenja i upravljanja odgojno-obrazovnom ustanovom (univ. spec. educ.)