Osim što mnoge škole nemaju kuhinju, školski jelovnici su prenatrpani kalorijama, dok srednje škole uopće nisu u sustavu organizirane prehrane, pa su učenici prepušteni pekarnicama i brzoj hrani. Djeca se premalo kreću, prikovani su velik dio dana za klupe, previše gledaju TV i sjede pred računalima, a hrana ima preizraženo emocionalno značenje. Uostalom, brza hrana, a naročito slatka, gazirana pića i velika količina slatkiša kod nas još uvijek imaju statusni simbol. Zato ne treba čuditi što čak petina naših prvašića prilikom upisa u školu ima previše kilograma...
Više u Temi broja tiskanog izdanja ŠN, br. 36 / 13. 11. 2012.