Unazad tri-četiri godine došlo je do značajnih promjena u našem kolektivu, dosta je učitelja otišlo u mirovinu, kadar je znatno pomlađen. A te mlade učiteljice i učitelji informatički su jako pismeni, rado i s entuzijazmom u izvođenju nastave koriste suvremena tehnološka pomagala. I bilo bi prekrasno kada bismo bili bolje opremljeni, ističe ravnateljica Željka Birač...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 38 / 03. 12. 2013.

Školske novine vjerodostojan su svjedok svih mijena u hrvatskom školstvu i promicatelj interesa učiteljstva, a pratim ih punih 55 godina

Prvi projekt, "Ruke koje kodiraju, srca koja rastu", prijavljen je u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, kao odgovor na digitalnu zastarjelost i odljev mladih koji obilježavaju depriviranu sredinu Dalmatinske zagore

Hrvatski učiteljski prvak Skender Fabković (Samobor, 7. svibnja 1826. – Krapina, 6. svibnja 1905.) ubraja se među najvažnije hrvatske učitelje 19. stoljeća. Osnovnu školu završio je u Samoboru, gdje se isticao znanjem i duhovitošću, iako je bio nestašan učenik. Školovanje nastavlja u Zagrebu, u današnjoj Klasičnoj gimnaziji, gdje upoznaje Antu Starčevića i Eugena Kvaternika s kojima razvija cjeloživotno prijateljstvo.

Gimnazija je u svojih 245 godina postojanja iznjedrila generacije intelektualaca, umjetnika, znanstvenika, a prije svega dobrih ljudi – od Josipa Šokčevića, akademik Andrije Štampara, Josipa Runjanina, Josipa Kozarca, Antuna Branka Šimića, Mijata Stojanovića i Ivana Filipovića, akademik Stjepana Matičevića te Izidora Kršnjavoga. Uvijek je bila i ostala prostor slobode misli, izraza i znanja

Projekt pokrenut 1999. godine uključuje očuvanje povijesne, kulturne i prirodne baštine s obzirom na to da su Bijaći poznati povijesni lokalitet u kojem je 852. godine izdana Trpimirova darovnica, kojom knez Trpimir splitskoj nadbiskupiji daruje crkvicu svetog Jurja na lokalitetu Putalj, i u kojoj se prvi put spominje ime Hrvat

Godišnja nagrada Ministarstva znanosti i obrazovanja maturantima koji su ostvarili izniman uspjeh na ovogodišnjoj državnoj maturi te još tri nagrade ‒ Nagrada „Marin Soljačić”, Nagrada „Ante Žužul” te Nagrada S&T Hrvatska ‒ dodijeljene su 24. srpnja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Ministarstvo je i ove godine novčanim iznosom od 333 eura te posebnim priznanjima nagradilo najbolje maturante, njih ukupno 28, koji su ostvarili najbolji rezultat na obveznim ispitima državne mature na višoj razini, učenici strukovnih škola koji su ostvarili sto posto bodova na nekom od ispita te učenici koji su dva ispita riješili sa sto posto bodova, a nisu ni u jednoj od spomenutih kategorija.

Možda jedna radionica neće promijeniti svijet. Ali možda će neko dijete nakon nje lakše imenovati svoj strah, prihvatiti različitost ili zatražiti pomoć. A možda će jednostavno osjetiti da ga je netko čuo

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa

Murali i plakati s porukama o poštovanju i sigurnosti dio su UNESCO-ove inicijative kojom se u školama u Mombasi nastoji prekinuti šutnja o nasilju. Uz edukaciju nastavnika i suradnju s roditeljima, učenici se ohrabruju da prepoznaju nasilje i zatraže pomoć

U svijetu u kojem se odličan uspjeh često podrazumijeva, četvorka može zvučati kao poraz, a trojka kao katastrofa. No što se događa kada ocjena prestane biti povratna informacija i postane mjera djetetove vrijednosti? Ocjena bi trebala govoriti nešto o učenikovu trenutačnom znanju, a ne odlučivati koliko učenik vrijedi

Kao nadopuna analitičkom članku „Kad petica postane jedina prihvatljiva ocjena: Učimo li djecu znanju ili strahu od neuspjeha?”, donosimo autentične i nefiltrirane izjave učenika drugih razreda različitih programa

Danski učenici i studenti prosvjeduju protiv vladina plana prema kojem bi se pravo na potporu ubuduće određivalo prema prihodima njihovih roditelja