U Kistanju, nedaleko od Knina, 2. i 3. travnja održani su drugi susreti Dani janjevačke riječi koje su organizirali Udruga Janjevo Zagreb i Osnovna škola Kistanje. Uz domaćine sudjelovali su i učenici i učitelji janjevske Osnovne škole Vladimira Nazora, koja još uvijek nosi ime hrvatskog književnika, te zagrebačke Osnovne škole Marije Jurić Zagorke, u kojoj je mnogo učenika rođenih u Zagrebu, ali su im roditelji ili djedovi i bake porijeklom iz Janjeva...
Više u tiskanom izdanju ŠN, br. 15 / 12.4. 2011.

Nakon nekoliko uzbudljivih krugova natjecanja, poznati su prvi školski prvaci u ovoj disciplini: prvo mjesto osvojila je Leona Ivančan, drugo Lana Sambolek, a treće mjesto Izak Stjepan Jertec

Tradiciju staru petnaest i više godina da u posljednjemu „predljetnom” broju Školskih novina objavljujemo izbor literarnih i likovnih radova učenika osnovnih i srednjih škola s državnih smotri LiDraNo i LIK nastavljamo i u ovome broju (s time da smo u nekoliko prethodnih brojeva već objavili izbor iz novinarskih radova). Nažalost, zbog ograničenog prostora to može biti samo vrlo sužen izbor iz pravoga bogatstva učeničkih literarnih i likovnih ostvarenja. Oni koji žele doznati više, barem kad je riječ o literarnim radovima, mogu ih pronaći u Zborniku s ovogodišnjega LiDraNa na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.

Nakon iskustava stečenih tijekom Erasmus putovanja i ugošćavanja učenika iz partnerskih škola, svi su sudionici složni u jednom ‒ željeli bi ponovo sudjelovati u Erasmus+ projektima mobilnosti budući da im ona, kako sami učenici tvrde, omogućuju upoznavanje s drugim kulturama, načinima življenja i specifičnostima zemlje u kojoj borave kao i sa školskim sustavom te zemlje i školskim životom učenika

Ovom izložbom akademski slikar Dubravko Kastrapeli predstavlja selekciju recentnih ilustracija različitih formata izvedenih u različitim likovnim tehnikama inspiriran prvenstveno ozračjem Gervaisovih pjesama koje su u sebi nosile čitav spektar emocija, od malih radosti i prpošnosti života pa sve do blage tuge i melankolije koja je u prvi plan isticala sjetu u prikazu smiraja života

Današnji mladi čitatelji ne bi posegnuli za Marulićevim renesansnim dvostruko rimovanim dvanaestercem niti bi ga razumjeli, kao što ne bi pravilno razumjeli i kontekstualizirali svevremensku radnju i pouku Judite bez kvalitetne prilagodbe. Takvu prilagodbu napravile su profesorice hrvatskoga jezika Zrinka Perković Dodig i Ana Tafra preoblikovavši Marulićev ep u strip

Učenici su svojim maštovitim pjesmama i proznim tekstovima oživjeli uspomene na svoje djetinjstvo, na igre koje su ih veselile i igračke koje su im bile najdraže, vratili nas u vrijeme kada smo se igrali skrivača, gradili kule od kocaka ili sanjali neke dječje snove

Zajedničkim snagama, djeca, roditelji i odgojiteljice zasadili su više od 60 sadnica. Uz igru, učenje, druženje i fizički rad, djeca su dobila priliku razviti ekološku svijest o prirodi i važnosti očuvanja i brige za okoliš


Ove se godine (7. srpnja) navršilo 130 godina od rođenja, po mnogima, najvećega hrvatskoga književnika svih vremena Miroslava Krleže. Ostavio je za sobom golem književni opus koji obuhvaća poeziju, lirsku prozu, drame, novele i pripovijesti, romane, eseje, dnevnike, putopisne zapise i memoarsku prozu, polemičke tekstove, kao i brojne druge zapise različitih žanrovskih određenja, enciklopedijske natuknice i dr.

U doba „beskrajnosti” izvora znanja i vladavine informacijsko-komunikacijskih tehnologija škola je ostala na postavkama pretprošloga stoljeća: razredni predmetno-satni sustav, temeljen na tradicionalnoj, frontalnoj, dominantno predavačkoj nastavi, ograničenoj nastavnim programom, jasno odijeljenih predmeta, cjelina i nastavnih jedinica sa strogo zadanom reprodukcijom sadržaja koje će učenici vrlo brzo zaboraviti, ako ih i uspiju nabubati za ocjenu. Sve to navodi na pitanje: komu više treba takva škola i nastava?

Učenici i djelatnici matične škole u Bregani i PŠ Grdanjci u potpunosti su „oživjeli” lik i djelo znamenitog čovjeka po kojem je škola dobila ime. Još jedan projekt koji je u potpunosti uspio te vjerujemo da će se u budućnosti nadograđivati i postajati još kvalitetniji

Danas nemamo problem s činjenicom koriste li učenici ChatGPT ili Gemini, već s tim da to čine stihijski, bez ikakvih pravila, dok istovremeno sustav glumi da se zapravo ništa ne događa