Ivan Rodić, novinar-urednik i direktor Školskih novina 1984. ‒ 2013.

U Školske sam novine došao raditi 1984. godine. Do tada sam, odmah nakon diplomiranja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, osam godina radio kao profesor hrvatskoga jezika i književnosti u srednjim školama, najprije u Srednjoškolskom centru u Orahovici (onda se zvala Slavonska Orahovica), a potom punih pet i pol godina u današnjoj V. gimnaziji u Zagrebu. 

Je li strateški cilj pripremati mlade za svijet rada ili za zavod za zapošljavanje

Zabrinjava nas mali postotak gimnazija, ali nas istodobno ne zabrinjava podjednak ili još manji postotak trogodišnjih strukovnih zanimanja koja su sva visoko deficitarna i za kojima vapi naše gospodarstvo. A vapimo bogme i mi obični građani kada dva, tri tjedna (pa i dulje!) čekamo vodoinstalatera, servisera klima-uređaja ili perilice, električara, automehaničara i bilo kojeg drugog majstora. Ukupno 48,5 posto učenika upisano je u četverogodišnje ili petogodišnje strukovne programe, a samo njih oko 20 posto u trogodišnje

Sva bi djeca trebala imati iste uvjete, a teret se ne može prebacivati na roditelje. Lokalna rješenja opet generiraju nejednakost. Država bi morala osigurati sredstva za srednjoškolce – kaže prof. Antonija Petričušić

Predstava je predviđena za starije od 12 godina, gledaju je i osnovci i srednjoškolci; sve se predstave rasprodaju, a promoviraju je profesorice – usmenom predajom

Nas ne prepoznaju ni prosvjetni sindikati jer smo malobrojni pa se borimo sami. Hendikepirani smo i u odnosu na odluku Vlade o nemogućnosti zapošljavanja računovodstvenog ili administrativnog referenta

Živimo na različitim obalama, govorimo različitim jezicima, ali velik dio naše svakodnevice odvija se pod istim svjetlom

Ključna karika, a plaćom zaostaju – za svima 

Suočavaju se s istim problemima – lošim statusom, koeficijentima složenosti poslova, plaćama, benefitima, uvjetima rada. I s VSS-om imaju niže plaće od djelatnika ZET-a, pri čemu im je prihod jednak radili u školi s malim ili velikim brojem zaposlenika. Opseg poslova im je rapidno uvećan, osmosatno vrijeme nije dovoljno, rade prekovremeno (neplaćeno) i vikendima

Neke od mogućih tema školskog eseja vezane su uz područje slobodnog vremena, društvenih mreža, tehnologije, ekologije 

Kad sljedeći put štrajkaju učitelji, voljela bih da se uz opravdano pitanje „Tko će čuvati djecu?” postavi još jedno: „Što možemo učiniti da ljudi kojima svakodnevno povjeravamo djecu mogu dobro raditi svoj posao?”

Trebamo prihvatiti problem, razumjeti ga, zasukati rukave, raširiti oči i krenuti u njegovo rješavanje kako bismo umjesto problema na vrh društva mogli postaviti – trešnju

U školi nikada nije dosadno, jer nijedan dan nije isti. Teško se može isplanirati i predvidjeti u kojem će smjeru krenuti, no zato smo svi u kolektivu složni u zajedničkom naporu da učenicima damo najviše što možemo i da im gimnazijske dane ispunimo znanjem, znatiželjom, veseljem i ugodom – ravnateljica Anita Perišić

Jubilarno izdanje kampanje prilika je da se podsjeti da učenje nije ograničeno na određenu dob, životno razdoblje ili obrazovnu instituciju